Nijemci Stite nacistiCkog zlocinca U gradu Soltau, Zapadna Njemacka, policija misterio- zno Stiti ratnog zlocinca Her- berta Kapplera, koji je prije éetiri mjeseca proSvercan iz zatvorske bolnice u Rimu. Kappler je 1944. godine, kao gestapovski komandant, dao usmrtit! 335 taoca, za koje nedjelo je u Italiji bio osuden na dozivotni zatvor. Kako je na misteriozan nacin bio odpremljen iz ltalije, tako ga se sada Stiti u Nje- mackoj, Sto izaziva ogorce- nje u cijelom svijetu. “Kad se sudstvo i zakon trude da zaSstite masovne faSisticke ubice kao Sto je Kappler, onda takav sistem sam sebi sudi’, pisao je ne- davno vodeéi istocénonjema- éki dnevnik “Neues Deuts- chland”. New York (Od stalnog dopisnika “Viesnika") — “U SAD je mnogo \iakSe dobiti podrsku kada su nasi lodnosi sa Sovjetskim Savezom na rubu rata, negoli kada se zeli obra- niti politika popustanja”, govorio /é | jo§ Henry Kissinger. U to je vrijeme | sam kandidat Carter napadao For- | da zbog "popustijivosti", a sada je predsjednik Carter vec nekoliko | puta imao prilike uvjeriti koliko fe | toéna bila Kissingerova opaska. Bez obzira na to je li rijeé o mir- nijo] raspravi o ljudskim pravima, zajednickom sovjetsko-ameritkom saopcenju o Srednjem istoku Iii novom ugovoru 0 ograniéenju stra- teskog naoruZanja, uvijek se pona- vija jedno te isto: éim se Moskva | Washington bar djelomi¢no dogo- vore kako ce neke nesuglasice staviti na stranu, u SAD se listom dignu kritiéaril koji tvrde da “Pred- sjednik rasprodaje moc | ugled zemije”. Kao da je znacajnom dijelu ameriékih politicara kriza jos jedino prirodno stanje u odnosima velesila. Sada tvrde da je sam Carter dobrim dijelom kriv Sto neki komentatori i senatori s nepoko- lebljivom pouzdanoSéu iZjavijuju da ‘novi ugovor o ogranicenju stra- teskog naoruzanja (SALT-2) ne bi dobio potrebnu vecinu u Senatu kada bi se sada glasalo o retifika- ciji’. Najprije su se stvari toliko zaplele da Moskva i Washington nisu uspjeli dogovoritl “prakti¢no veé dogovoreni ugovor"” pa je SALT-1 istekao u obostranoj nemo- éi. A sada — kada joS “samo treba potpisati ono Sto je prakticki vac dogovoreno" — neki domaéi Carte- rovi kritidari predlazu “da pregovori poénu iznova kako bi Amerika dobila ravnopravniji poloza|”. | dok Brzezinski tvrdi da su “odnosi izmedu SSSR i SAD na uzlaznoj liniji", a Breznjev hvali Buenos Aires, (Tanjug) — Jedan argentinski sud osu- dio je dva policijska podofi- cira na dozivotnu robiju zbog bezrazloznog ubistva jednog miadi¢a i jedne devojke marta 1974. godine. Podoficiri Teves i Paralta ubili su vec uhapSeni malo- letni par, osumnjicen za oljacku jednog taksiste, u pustom predgradu Buenos Airesa, azatim su kraj leSeva ostavili revolvere i sludéaj predstavili kao “ubistvo u samoodbrani”. Uz gotovo istovetno saop- Stenje o ‘akcijama samood- brane”, u Argentini je ubije- no poslednjih godina hiljade miadica i devojaka za koje se tvrdi da pripadaju levicarsko} gerili, ali i stotine obi¢nih prestupnika. SadaSnja_ ar- gentinska vojna vlada poka- zuje poslednjih meseci spre- mnost da u izvesnoj meri obuzda policiju i oko stotinu policajaca zbog ekscesa u vrSenju sluzbe osudeno je ili ceka sudenje. SAD | Nedavno pismo ameriCkog Pred- 'sjednika (o kojemu se ne moze saznati bas niSta bitno), neki americki senator! predvidaju da ¢e Carter morati povecati vojne izdat- ke — samo da bi osigurao podrsku za novi ugovor 0 ogranicenju stra- teSkog naoruzanja. Pa ako je kriza jo$ jadno prirodno stanje odnosa izmedu SAD i SSSR, onda se ne treba cuditi Sto su takvi paradoksl | dalje najéesci politick! plod. A kada se vec traze paradoksi, onda ameri¢ki komentatori nagla-: Savaju cinjenicu da je upravo Car- ter svojim odlukama ojatéao snagu svojih kritiéara. Dok je prije Senat blo pozvan samo na kritléno “da” ili “ne” kada su predsjednici ved potpisali ugovor, sada najistaknu- tiji senatorl bivaju redovno obavije- $tavani o toku preqovora. “Ovo je jdinstvena Situacija", tuzl se jedan visoki funkcioner, “u Kojo] se javno raspravija istodobno dok teku pre- govori. | dok kritiéari pokuSavaju vec¢ sada utjecati na konaéni oblik pregovora — sjedeci u Senatu, a ne nasuprot sovjetskim pregovaraci- ma — mise moramo boriti s jedni- ma idrugima’. U Zelji da se pokaze Sto demokratiénijim predsjedni- kom, Carter je ucinio gotovo nemo- gucim ono Sto je vee | do sada bilo — najteze. Jackson saslusSava Vancea Na Selu tog senatskog otpora — a to je jos jedan paradoks — nalazi se demokrat, a ne republikanac, senator Henry Jackson, predsjed- nik senatskag potkomiteta za vojna pitanja. | prije se isticao “tvrdom politikom” Na nepopustifivosti PUT 2 prema Moskvi on je dobrim dijelom izgradio svoju neuspjelu predsjed- nléku kampanju —- a sada mu je samo porasia mo¢ kada ga Vance gotovo svakodnevno mora obavje- Stavatil o pregovorima | kada senat- ski odbor za vanjsko-politi€éka pita- nja nema predsjednika koji bi se Mmogao suprotstavitl moénom se- natoru. Na tajnim sjednicama on prak- tiéno sasluSava Vancea (navodno je Vance sve iznenadio svojim — nepoznavanjem Sstvari), a u novina- ma neprestano dijeli savjete Carte- ru, pa je Bijela kuca konatno morala krenuti u protunapad. U neoblénom sudaru senatora, John Culver iz lowe optuZzio je Jackso- nov Stab da namjerno. otkriva Stampi najvaznije pojedinosti pre- govora kako bi javnom raspravom sprijeéio konatno potpisivanje ugovora, a to navodno mislii i osobno Carter. Dakako, Jackson je odbio te op- tiZbe, ali stoji Cinjenica da se o taj- nim pregovorima vec odavno zna sve ono Sto nije baS najstroza vojna tajna. Tako se veé mjesecima tvyrdi da Ce se novi ugovor o ogranitenju SstrateSkog naoruzanja sastojati iz tri bitna dijela — osmogoadisnjeg ugovora, trogodi$njeg protokola i izjave o nagelima za buducée prego- vore. U ugovoru se ukupni broj interkontinentainih raketa | bom- bardera prekomorskih dometa Sto nose nuklearne bombe ogranitava na 2200, a posebno su granice utvr- dene | za projektile | bombardere Sto nose viSestruke bojne glave (1320), Sto se sve opet dijeli u nova ogranicenja za svaku vrstu od ovih * |. December 2. Ac ey Na gornjoj slici se vide uplakane argentinske zene koje uzvikuju “Pomognite nam”. Poziv je upucen sekretaru Sjedinjenih Drzava Syrusu Van- ceu prilikom njegovog posjeta Argentini. Zene su rodaci nestalih osoba — Zrtava policijskog divija- nja i terora u toj zemiji. Ovo bi svakako bila dobra prilika za sve one koji ‘“plaéu” zbog nekakvih “Ijudskih prava” da nesto poduzmu, da se pokaZu umjesto Sto i sami doprinose pokoljima Ijudi kojekuda po svijetu. ++ FANUNOGAAUGAUGADEQVULOGAOEGOUONOUQEOQOUEGAUREGHONGOUGOUELAEUSQUUELIERUOOUECGNEGQANNUNOGGUNSODUNUNUUEAEGSUOGUNIUNEQECAUUEDSULGORESUEHEOADOANUULAONEADONEGDOUOGAOLNADEGUUELEA UEADEGNEGOUENEEEGGUNGGOOSECEADAETHECESUEAEELE opcih kategorija ofanzivnog oru2ja. To je osnova ugovora, a protokol bi dopustio samo one ameritke manevrirajuce projektile koji se ispaljuju s aviona, a ne prelijecu vise od 1500 milja, dok bi, sovjetska strana Zrtvovala rakete s putujucim lansiranim postoljima. Preostaje jo$ izjava o nadcelima gdje se obeéaje da ¢e se u slijedecim pregovorima poet! ra- zgovaratil o stvarnom razoruzanju, a ne kontroli oruZja, te o sovjetskom bombarderu “Backfire” koji je u SAD izazvao cijelu uzbunu (Moskva navodno obecaje da nece poveéati proizvodnju tih aviona). Své je to, dakako, mnogo sloze- nije, pa je dosta teSko odluéiti imaju li pravo kritiéari Sto tvrde da ugovori ne ogranicavaju ono Sto je odista vazno nosecu snagu raketa, a ne njihov broj — ili admi- nistracija koja ponosno objavijuje da je sovjetska strana prvi put pristala na jednak broj raketa i bombardera (u dosadasnjem ugo- voru je SSSR-u bila dopuStena brojéana prednost). Bilo kako bilo, stoji éinjenica da je Bijela kuéa ostavila Sirok pros- tor za sve moguce krilike, poSto je propao prvi ambiciozni Carterov plan koji je predlagao drastiénu redukciju, a ne samo. kontrolu Oruzja. “Sada svi mogu redéi da je novi ugovor miljama daleko od onoga Sto je Carter branio prvih mjeseci u Bijeloj kuci", piSe “New York Times”, a zbog toga i sama administracija ne tvrdi da je novi ugovor savrgsen — vec samo mnogo bolji od nikakvog ugovora. Tako Carter neizravno tvrdi da je svjesno erin: Associated Press ; GLVEAUECECUEPUUAERLATCETELEE ETT { mo | popuStao da bi ipak osigurav budu- Cnost kontrole atomskog oru3ja. Stare izlike ili nove moguénosti? “Ja zelim sporazum”, kaze sena- tor Jackson, “ali loS sporazum je loSiji nego nikakav. Ovaj ée spora- zum izazvati spiralni porast trke u naoruzanju. Ako administracija Zeli zadrzati ovakva polazista, onda se mora potroSiti novih éetrdeset fli pedeset milijuna dolara u razvoj raketa $s pokretnim lansiranim mjestima, kako bi se nadoknadilo ono sto smo Rusima dopustili ogranicavanjem kruZnih projektila i visokim brojem raketa zemija-zem- ja s viSestrukim bojnim glavama (820) kojinh Sovjetski Savez ved sada ima dovoljno da uni8&ti sva nasa lansirna mjesta”. Tako se Jackson — kako sam tvrdi — protivi ugovoru kako bi sprijecio rasipanje u nove vrste Oruzja, ada li to doista znaci da se Carter zalaze za sporazum koji ¢e samo povecati vojni budzet? To je ovog trenutka doista teSko ocjeniti, lako ce skeptici upozoriti na jos jedan veliki paradoks u ovim ionako paradoksalnim pregovori- ma: iako se ovakvi pregovori i ugovori uvijek najavijuju s velikim obecganjima i pompom, stoji cinje- nica da nijedan od njih nije stvarno zaustavio trku u izgradnji novih, mocnijih i strasnijih atomskih oruzja. Bijela kuca ¢e vijerojatno i kroz Senat uspjeti progurati novi ugovor, a tek se onda moze ocijeniti je li bila rijeé o starim izli- kama ilinovim moguénostima kada se misli na stvarno razoruzanje. DRAZEN VUKOV COLIC