| U povodu napisa o kanadskoj turneji Mome Kapora primili smo ovaj | tekst Miodraga Vlahovi¢a, Clana Predsjednistva SR Crne Gore, kojeg | rado objavijujemo. Medu ostalim on se pita: »Zasto bi radio-stanice | Cetnika Draze Mihailovica u Torontu, 'Sumadija’ i slicne, propagirale | aktivnosti 'Srpske nacionalne akademije’i njene goste iz Jugoslavije ) ako ta aktivnost ne bi bila u skladu s njihovim interesima?« fod "rma sigurno ljudi i-u zemlji i u emigraciji 4. Koji ne vole politicki sistem nase zemlje, ali, ipak vole svoju zemlju. Jer, jedno je voljeti si- stem, a drugo voljeti do- movinu. Oni koji poziva- ju na klanja poznata iz rata, na ugrozavanje Zi- vota i razvoja, nemaju nista zajednickog ni sa sistemom ni sa domovi- nom. Posto je to put koji se odavno pokazao propalim i bez per- spektive, traze se perfidniji oblici {| metode preko kojih bi se prekrojila politicka slika Ju- goslavije.Prave se i tamo neki planovi o stvaranju »nove de- mokratske alternatives u Ju- goslaviji. Za. zaljenje je kada se neki naSi intelektualci — Cije literarne ili druge talente valja postovati — nadu na talasima takvih planova. Nije za cudenje to Sto je nasa emigracija u inostranstvu po- dijeljena manje-vise prema »sratnoj Semi«. Za osudu je to Sto pojedinci iz Jugoslavije — medu kojima i dobri umjetnici —- prihvataju aranzmane i an- gazmane kroz koje ih, na svoj nacin, reklamiraju najernji ostact Cetnistva, a oni se prave kao da za tu i takvu reklamu ne znaju. Ti pojedinci, takode, prave se da ne znaju da time doprinose odrzavanju, podjela kojé su nametali’ rat’ i izdaja. Tako, na primjer, »Srpska na- cionalna akademija« u Toron-, tu, Siroko pominjana u nasgsoj" Stampi povodom gostovanja M. Kapora krajem juna, orga- nizirala je 12. oktobra svec¢anu akademiju povodom 750- godignjice smrti Sv. Save, u Gi- jem programu su ucestvovala i neka poznata imena iz nage zemlje, koja su gromoglasno reklamirana preko Getnickih radio-talasa. U isto vrijeme, na drugom mjestu su odrzani veo- ma uspjeli i masovno posjeée- mi treci sjevernoameric¢ki Cr- nogorski susreti nasih iseljeni- ka, na kojima ‘je takode bilo gostiju iz zemlje, ali njih, ra- _ zumljivo, nijesu reklamirale cetnicke radio-stanice. »Srpska nacionalna akade- mija« je kanadska organizaci- ja, kojoj nije dozvoljena politi- éka, aktivnost. Koliko ispunja- va taj uslov ocjenjivat ce ka- nadske viasti, svakako sa sta- novista svojih propisa i svojih interesa. Medutim, za nas u Ju- goslaviji ne vaze isti kriteriji. Postavlja se, na primjer, logi¢- no pitanje: zaSto bi radio- stanice Cetnika Draze Mihalilo- vi¢a u Torontu, »Sumadija. i sliéne, propagirale aktivnosti “Srpske nacionalne akademi- je« i njene goste iz Jugoslavije, ako ta aktivnost ne bi bila u- Skladu sa njihovim interesi- ma? f *Srpska nacionalna akade- Mija« ne saraduje ni sa jed- nom maticom iseljenika u na- §o0j zemilji niti sa bilo kojom in- stitucijom koja se bavi medu- narodnom kulturnom sarad- njom. Ona sama bira -goste iz Jugoslavije po nekim svojim kriterijima, koji su, za manje naivne, prilicno Citljivi. ___.Daleko sam od toga da ka-— zem da su emigranti koji se odazivaju pozivima »Srpske nacionalne akademije« Cetnici ili neprijatelji nase zemlje, Ima dosta i takvih, ali mislim da medu njima ima vise Cestitih- a November 7. POSS. * judi, koji iskreno smatraju da kroz takvu aktivnost izrazava-. ju svoja :patriotska. osjecanja.: Uostalom, ova mlada organi: zacija ce jmati prilike da svojti: éu benevolentnost prema dagasnjoj Jugoslaviji izrazi na Razumiljivo je da nasa jav- nost nema uvijek jasnu sliku o racépvakvih i sliénih organi- zacija. u inostranstvu, pa zato i neki ekscesi ostaju nedovoljno- rasvijetlieni. Karakteristican primjer u tom pogledu je go- stovanje M. Kapora u Kanadi, o kome je vrio kriticki pisao ° iseljenicki list »~Nase novines. Boraveci sredinom oktobra u Torontu, sreo sam se sa oso- bama koje su _ prisustvovale predavanju M. Kapora u »Srp- skoj nacionalnoj akademiji<. Te osobe tvrde da je u »Nasim novinama« toéno citiran slije- deci odgovor koji je M. Kapor A AR nN dao na pitanje o njegovom stricu, Cedu Kaporu: »To je moj stric, veoma posten covjek, ali sa njime se ne moze razgo- varati, jer on pripada ideologi- ji iz koje se ne moze izvuci. On je aktivno stvarao danasnji si- stem i od toga se ne moze oslo- boditi. Ja taj sistem i drzavu nisam stvarao, te ne snosim odgovornost niti obavezu pre- ma njoje. Ova izjava ogorcila je sve iseljenike koji vole svoju do- movinu. | Kada sam se vratio u zemlju procitao sam odgovor M. Ka- pora »Vjesniku«, u kome tvrdi_ da je zlonamjerno prepricano visanje »Nasih novina«. Posto je i dalje ostalo neobjasnjeno, bilo bi korisno da M. Kapor objasni svoj odgovor na pita- njeé o njegovom stricu. Sma- tram da je za demokratsko dru&tvo, kao Sto je nage, bitno da se utvrdi istina, kako bi se, ako treba, za&Stitio pojedinac od nepravednih optuzbi i da bi se demokratija zaStitila od po- jedinaca ako je: zloupotreblja- vaju, U odgovoru »Vjesniku«e M.. Kapor na jednom miestu kaze: »© svojim nastupima obave- stio sam prethodno diplomat-_ ske predstaynike syoje. zemlje u Kanadi. Nisam imao cast da se bilo koje veceri poznam sa, njimas, ‘ a ; Vjerujem da bi isbtina bila kompletna kada bi’ M. Kapor ‘naveo Sto su diplomatski pred- * stavnici njemu rekli. Ovake- sama napomena da je obayler; telefonski razgovor ne znaéi ni polevinu istine. Bs Bez obzira na to sto se cov jek danas ne mora bilo cega- plaSiti kada je u pitanju njegov. zanat, javno djelovanje ipak ide zajedno sa obavezom da. se, na jedan od bezbroj mogucih' nacina, svatko ogradi od kom-" promitirajuceg drustva, osobi-. to takvog kag Sto su ostaci snaga koje je istorija osudila zbog sluzenja izdaji i raspiri- vanja bratoubilackog rata. Pogotovu to mogu, ako Zele, ljudi'koji dobro barataju pe-. rom i rijecima. a | Miodrag Viahovic 4 ey Prenoseéi iz jugoslovenske %stampe napise kojise odnose $ina “Srpsku nacionalnu aka- $demiju’’, donosimo, u celosti, ?drugo pismo Nikole PaSiéa u $kojem ponovo Zeli da nam “ob- ¢jasni’” program i ciljeve “Srp- >ske nacionalne akademije” i da sa nje skine politiku éetni- > Stva. | rer ae Sa ee ees a Fe Ege oR MES EEE Qe SQ ae SS aN os * ee Meee ee OF oa Se es we OE nastojanju da stvari izvrne naglav mo ko pisuci, pridobije neke koji druk¢ije misle. Mozda je to ipak krivi put, jer se mrznja ne moze zamaskirati spektakularnim vasarskim efektima. : = A ono sa sudom! Nije M. K. jedini koji je upao - u zivi pijesak ideoloske mutezi da bi odatle vi- kao kako se takve stvari mogu rjesavati i ras-. ciscavati sudskim parnicenjima. Na pozornici se, kako jednom rece NuS&ic, prvo digne zavjesa pa se onda odigrava drama, a u zivotu je obr- nuto, jer se prvo odigra drama, pa tek onda dize ZAN} esa. ee mtu ons fe “Salih Zrgtié : C o Kapor ratuje protiv logike, jer sve Cime se »brani« samo petvrduje ono Sto smo vec na- pisali zs Seeger ea ga recap eee coke. } Mester FE Re aR ae See LR eI TSG EE gs Suge ee has AS Soh ce? PISS Ct OBS ety Cee gee PE RR ee 3 Von t Va SS eer SE ER Og ERS, eae ge RS yt Ry ’ Seg ’ HE PE. HES: SNORE ae a Dias bakes eee kee ee 3 - e- €¢ li Moma Kapor znao na ka- + VEBENASTVO # kav to piknik ide? Tvrdi — @s nije, nego zalutao. Da je on neznani jugoslavenski turist u -Kanadi, nitko mu to zbog mogu- ceg lutanja ne bi ni zamjerao. Ali, * + pisac koji joS pledira da je vrlo taza«, nije zaboravio naglasiti da on osobno »na . jednom takvom pikniku ne bi uéestvovao...« Predrag Matvejevié iz Zagreba, koji je pozurio braniti M. K, dokazujuci uz ostalo da je »Srpska nacionalna akademija« ipak »naucna ustano- . va«, nije na kraju tog svog neuvjerljivog pledoa- jea zaboravio rei. >... Ne predajem nikad na . : takviin ‘nacionalnim’ institucijama ine divim ¢ ee Cay lt bots , Varrbalpiad <% mgenios slit vat) se onima koji to cine« Eto, i oni znajuo emu $ SERBIAN HERITAGE ACADEMY OF CANADA popularan u svojoj zemiji, nije adi aM K. koji je uostalom vise puta bo. 3 i obican radoznali i naivni turist. avio u Kanadi i SAD ispade puki naivac. Uredniku V1. Gacié Znao je sto je Sto. | Najvecu politi¢ku podvalu cine pokuSaji da se Nase novine Uostalom, i sam Zivko Apié kaze da je po Ka- —- Citavomm tom kaporovskom incidentu, jos prije Yugoslav Canadian Publishers Inc. pora otigao u New York,a zatim s njime dosao —- nego je redakciji »Vjesnika« stigao Kaparov od- 119 Spadina Ave. u Toronto, a zatim Kaperu u cast »uvece uoci govor, dade u nekim novinama naziv izmiéljene Toronto, Ont. M5V 2L1 Gospodine urednice, piknika, na brzinu pazvao tridesetak ljudi, koji »zagrebacko-beogradske afere«!? Zna se na €iji su se saStali u mojoj kuci, gdje je Kapor citao —smiiin vodi takva voda. A rijec je zapravo o tome odlomke iz svojih knjiga, a 1... 2™0 se divili nje- Sto smo o ponasanju Log naseg pisca u Inozem- Rastuzilo nas je i ogoréilo Sto smo na naSem maternjem jeziku procitali Clanak govom talentu. Svakako, bilo je .~ ... prsiuze. _Stvu, pisali principijelno 1 javno te takvo pona- kakav se vig§e ne moze procitati ni na jednom jeziku civilizovanog sveta. Razume njae. Ako nigdje drugdje M. K.jenatom malom —_anje politicki osudili, kao Sto smo to Cinili bez- aritine aerwiey eerie iaékom tekstu “gosti iz Jugoslavije” objavijenom na pikniku mogao Saznati sve o sutrasnjem veli- _roj puta ranije, ne birajuci ni osobe, ni grado- Bes FORO SRA HS RO ee ar at) .um pikniku. Uzgred,isdruge obale receno mu __—‘Ve, ni nacije. Osim toga, »Vjesnik« nije samo za- prvo] strani Nasih novina od 24. oktobr ughankwe on ‘Snjice Sveto je posrednim putem da nije dobro da se tamo — grebacki ili hrvatski dnevnik, nego i jugosla- Anomini izvestaé nije bio na sveéanoj akademiji povodom 7950. godi njice Sve og pojavljuje. . venski. Save najveéem dosadaSnjem poduhvatu nase organizacije. To mu nije ni potr eb- QO perfidnoj ulozi tzvy. »Srpske nacionalne no, jer i ne pise sta su pokazali i zbog éega su dosli nasi gosti Iz Jugoslavije, vec akademije«, odnosno institucije koja pod ma- jezikom mrénje i grad anskog rata ono o éemu se do sada nije Javno pisalo: gdesu bi- skom znanosti i odbijanja bilo kakve ideoiog:,2 li, koga su sreli, s kim su razgovarali. Zato nas i ne éudi Sto je i izvestaj o uhodenju | politicnosti, prodaje i ljutu nacionalisticku netaéan: navode se gradovi u kojima nisu bili, sale koje nisu videli, ljud! koje nisu sreli. Vinh, ae aeeeeke tos realie hoon _Vi, gospodo, morate da se pomirite sa cinjenicom da je Serbian Heritage Academy jednoj isto takvoj sakademijic, ali sa druk¢ijim kanadska kulturna organizacija. Time je reCeno sve. Vasa upornos — 9" r ts predznakom, o ustaskoj tzv. »Hrvatskoj akade- no poli tiéku podobnost za nase élanove i goste Iz J ugoslavije nece nas naterati da se mijix u SAD. I tamo se »ne bave ideologijom, niti politiéki izjaSnjavamo, niti da odustanemo od svojih un! verzalnih principa. Mi veru- politikome, | jemo da se iz ratnih rovova vise nema Sta re¢i savremenaom sveiu, Zato pruzamo ruku O »Nasim novinamas, o karakteru i rodoljub- svakom ko je dorastao do kulturnih potreba. Naravno, da se to odnosi ina vas. _ ju tog iseljenickog lista, koji u Kanadi izlazi 53 Nasi gosti iz Jugoslavije spadaju u najkrupnija imena ne samo srpske kulture. Mi godine, rekli smo ono $to znamo. Vrlo se korekt- bismo se radovali kada biste i vi medu svojim saradnicima iz Jugoslavije imali no odnosi prema Jugosiavifi, suraduje s matica- nekoga od pribliznog ranga i ugleda. hae sanlte iterate tortie mate Urecon os Zar vi zaista verujete da su Dobrici Cosiéu, Matiji abe raay M ue a Pom ee lovica svakog broja tog lista ispunjena je do- seniju Jovanovicu i drugima potrebne vase mor alno-politic. © POGURS.. ae si : slovnim prijenosima vijesti, reportazama i raz- vam se da je i Jugoslovenska stam pa brzo prozrela da vi radite ba§ ono zasto op u- licitim drugim novinskim sadrzajima iz »Politi- zujete druge. Odaje vas vas jezik — i vas strah da Cete ostati bez posla ako podele kee, »Vjesnika«, »Oslobodenja«, »Nove Makedo- budu prevazidene kulturom. Kao da najvise Stete nanosite sebi. Svaki narod se trudi da bude vedi i bolji. Samo se vi zalazete da nas je manje 1 da smo gori. _ Vas ton je pogotovo nespojiv sa Stampom i kulturnim dijalogom ! predstavija pravi ostatak proSlosti. . re : ’ kako to da jen Zviadiéa. Sasuo ne samo svt U nadi da se ne moramo pozivati na zakon o Stampi budite ljubazni da ovo pismo *svoju paranoiénu, potpuno nerazumijivu : objavite u celini. mrznju, palanacki glib, $to bazdi na opalu maé- ¢$ U ime Uprave:SHA, nije«, »~Dela« i drugih listova. U nastojanju da stvari izvrne naglavce, M. K. ju dlaku i prolivene kisele Spricere i gemiSte« (citat M. Kj, nego ga je uz sve te uvrede odjenud Oct. 28, 1985. gativnim politi¢kim pojavama u nasem drustvu vodi, izmedu ostalog, u antagonizme i raspiriva- nje nacionalisti¢ke mraznje i zla. Vec i zbog toga nuzno je o ovakvim i sli¢nim slucajevima, koji na zalost nisu bas izolirane pojave, pisati otvo- reno i vise. Nuzna je, dakako, i njihova jasna ocjena s pozornice drustveno-politickog zivota, jer smatramo da Lo nije potreba trenutka, nego Sira i permanentna druStvena obaveza. " Nije slueajne Sto M. K. pokusava na svaki na- Cin 4,aivu incidentnu situaciju u koju se svjesno uvalio, prikazati kao osobni sukob sa Salihom Zvizdicern Vi tom poxledu, vrio je karakteristic- na i nevova privatirecja prostars u jednom - tiedniku, koji ie neprotosionales | ber preseda- nau nasem povinaredve, oie) OAnerove pi. amo »Viesmikus fio tre pe nas ce list rert.e abia. vio) rating Maivejeve tvu oorenu napora . As. sas porev otrovan nepad ca naseg movinara, a da nigdje ak mje naveo ni citaie iz »Vjesnikovas napisa s hojim polemizira. To je zavodenje cita- laca u zabludu. . Ako je M. K.takav kakav za sebe tvrdi da jest, ratuje protiv logike, jer sve ¢ime se »brani- sa- mo potvrduje ono Sto smo veé napisali. Cinjeni- ce, gole i tvrde, ne daju se sakriti ni kad su odje- vene u literarno perje. 1 Miodrag Bulatovic, nje- gov cehovski branitelj na nedavnom sastanku Predsjednistva Udruzenja knjizevnika Srbije, koji je Cak tamo tvrdio da je naS napis »mon- Mr. Nicholas Pasié Predsednik