SSNS te panija nece © uspostaviti odnose sa Izraelom Rijad, (DPA, AP) — “Spa- nija nece uspostaviti diplo- ite Paes 2 ee res ee SIE aig her peane eee oe es Te a eRe pater AT nga ee LRAT Canin ee ate Re ee pec. enapaciprinags pg ie gene Wires ei matske odnose sa |zraelom sve dok se on ne povuce sa okupiranih arapskih teritorija | dok se ne uspostave prava palestinskog naroda”, izja- vio je Spanski kralj Huan Karlos. KONGRESA KP Peking (Specijalno za “Vjesnik") — Prizor je bio zapanjujuci, te ve- éerina priredbi Kineskog ansambla narodnih plesova i pjesama: obu- Cene u zenstvene duge haljine, na&minkane i oéeSijane poput Etl- opljanki, mlade i prelijepe Kineski- nje izvodile su ritualni ples iz ove afri¢éke zemlje, diskretno all izazov- no njiSuci kukovima. Publika, u prvi mah nijema, bur- nim pijeskom nagradila je ono Sto se od pocetka kulturne revolucije (1965. godine) nije mogio ni zamis- liti na kineskoj sceni. Uostalom, | Ova] ansambl bio je zabranjen, a dobar dio ¢lanova poslan na sela da kopa zemiju, Ili da nastupa u drugim trupama, u programima koji su bili po volji “revolucionar- nim pobunjenicima’. “To je politika ‘sto cvjetova’ na djelu”, kKomentirao je uspjelu pri- redbu jedan kineski funkcionar. “Pjesme koje je volio Lenjin” Ova politika — Gija je suStina u tome da se u sklopu jedinstvene socijalisti¢ke orijentacije umjetni- cima omoguci slobodno djelova- nje, kroz razlicite oblike tzrazava- nja, uz razlicite stilove, i bez admi- nistrativnog mijesanja — ponovo je u prvom planu, poslije hapSenja Cijang Cing, Maove udovice koja je bila glavni “sudac” umjetni€ékog stvaralaStva u posijednjih deset godina. “Sto cvjetova” mozete sada sres- ti na radiju, televiziji, u kinemato- grafima, u knjizarama, u kazaliSti- ma, u silkarskim galerijama Itd... Na radiju, sada, mozete cuti | ruske pjesme koje se emitiraju pod naslovom “Pjesme koje Je Lenjin volio", kao i pjesme drugih naroda, medu kojima i jugoslavenske. Sva istinska | napredna djela literature i umjetnostl, nova | stara, domaéa | strana, trebaju Imati svoje mjesto — isti¢e “Zen Min Zi Bao” u jed- nom élanku o novoj kulturnoj poli- tici, Televizijski program postao je zanimijivijl. Svakodnevno se prika- zuje jedan do dva filma, mnogl od njih su takoder bill zabranjenl. Neki dan pojavio se | film “Oktobarska oluja” koji govorl o situacijl u jed- noj provinciji, neposredno posiije smrti Mao Ce Tunga. Film je vrio zanimijiv | u njemu se otkriva sva dramaticnost atmosfere otprije go- dinu dana, kada se vodila bitka “tko ée koga”. Na opernim scenama ponovo su se pojavila djela koja govore o da- lekoj kineskoj prosiosti: cijela mla- da generacija o tome gotovo nista ne zna. U koncertnim dvoranama Beethoven, Chopin, Bach vise nisu izuzeci. U knjizarama se ponovo pojav- juju djela iz gréke mitologlije, kao | djela Chakespearea, Heinea, Go- golja, Balzaca ili Hugoa. Sto je mozda jo§ znacajnije, prisutna su | neka djela klasi¢ne kineske litera- ture, iskljuéujuél kinesku poeziju od Sestog vijeka naovamo. Rehabilitacija u kulturi Rehabilitacija politike “sto cvje- tova” povukla |e za sobom i rehabl- litaciju onih li¢nosti, koje su zbog svojih pogleda stradale za vrijeme Kkulturne revolucije. Na jednom Primanju, paznju su privukla dva imena, medu prisutnima: Cou Jang (71 godina), prevodilac Tolstoje- vih djela i zamjenik ministra kultu- re, bio je jedan od prvih 2rtava crve- ne garde u 1966. godini, drugi je 77-godisnji Hsija Jen, pisac i dra- maturg takoder zamjenik ministra kulture od 1954. do 1965. godine. On je smijenjen pod optuZbom da je “agent kineskog HruSéova", odnosno tada predsjednika repub- like Liju Soa Cija. Utjacaj ove dvojice u kulturi | umjetnosti bio je veoma velik, pa Madrid (AFP) — Spanjol- ski pjesnik Luis Rozales nedavno je izjavio da je Fede- rico Garcia Lorca Zrtva “po- litiéke ambicije jedne osobe koja niSta nije predstavijala | koja niSta ne predstavija u zivotu Spanjolske”. Smrt ovog velikog Spanjol- skog pjesnika, koji je 19. augusta 1936. godine ubijen u jednom predgradu Grana- de, ostala je do danas, nakon 41 godine, misterioz- na. Luis Rozales je u svojoj izjavi na Spanjolskoj televizi- ji odbio da saopéci ime “oso- be krive za Lorcinu smrt”’ all je zatrazio sastanak jednog okruglog stola da bi “rasvjetlili pojedini sporni aspekti” Lorcine smrtl. Usprkos svom krajnje des- (blo je falangist) Luis Rozales je bio nic¢arskom stavu, HUUUUUUGENENOEUTUEUUUOEGEEEUEEEUTAUUUAUOEELHUHIERS = Se’ U nastavku TUUNUUAAULAEDANDAGNDAUAGAAGEAA VEL AGDAUOAONUESUENOASHONOAGGONAOUDUEEENAGNEOUGOEDGOAGRDEDUOAEEONT su njlhovu rehabilitaciju pozdravill mnogi kineski intelektualci. Dojam je da se politika “sto cvje- tova” nalaz! jo$ u pocetnoj fazi. Cini se da ima i oklijevanja medu kulturnim stvaraocima | umjetnici- ma, narocito onima koji pamte 1957. godinu | one poslije, kada je posiije proklamiranja politike “sto cvjetova” doslo do oStre reakcije. Naime, tada je medu “cvjetovima poéeo rastil korov’ — kako su slu- 2beno ocijenjena neka umjetnicka djela “antisocijalistitkog sadrza- ja”. Poucenil iskustvom proSlostl, vilastl sada naglaSavaju da je rijec o “evjetanju socijalisticke umjetnos- ti’. To nema niteg zajednitkog s burzoaskom _fiberalizaciiom — smatra jedan upuceni kineski poll- ti¢ar, koji se bavi pltanjima kuiture i umjetnosti. | Aleksandar Novacic Lorcin poznanik | kod njega se pjesnik skrivao nekoliko dana pred smrt, gdje su ga njegove ubojice i pronasle. Povjesnicari jos uvijek rn: navode ime, ilt imena Lorci- nih ubojica. U knjigama povijesti i knjizevnosti obja- vijenim za vrijeme Francova zivota izbjegavane su poje- dinosti o Lorcinoj smrti. U jednoj od ovih historija poglavije o velikom andalu- zijskom pjesniku zavrsava se rijecima: “Gradanski rat ga je iznenadio u Granadi, gdje je éesto ljetovao | gdje je i umro”. Moskva (UPI) — U okviru obiljezavanja 60-obljetnice oktobarske revolucije poceo ia 7. novembra izmedu Mos- kve | Lenjingrada saobracati novi putnicki viak, koji dosti- Ze brzinu viSu od 300 kilome- Palermo, Sicilija, (Tanjug) Etna, jedan od Zivih vulka- nau Evropi, izbacuje u atmo- sferu 3.700 tona sumpordi- oksida dnevno i predstavlja najveceg zagadivaca okoline Oficiri praznih dzepova London (AFP) — “Daily Express” objavio je podatke koji govore o veoma teSko} financijskoj situaciji u kojoj zive britanski oficiri. Prema ovom listu, mnogi oficiri britanske vojske docekaju kraj mjeseca “praznih dzepo- va” pa su prisiljeni da traze socijalnu pomoc. Sve je veci broj oficira, navodi list, koji su za vrijeme odmora prisiljeni raditi zbog stalnog porasta cijena, a mnogi od njih koriste slobo- dno vrijeme da rade kao vozaci teSkin kamiona, taksi- ja ili kao konobari. Prema rijecima konzerva- tivnog posianika Anthony Roalea tjedna primanja jed- nog poruénika, na primier, od 28 funti, samo su nesto veéa od doznaka koje prima- ju nezaposleni. o.e5 tara na Sat. Novi superekspres, koji je nedavno obavio prvu pokus- nu voznju, prelazit ¢e uda- ljenost od 650 kilometara za neSto vise od dva sata. Na istoj relaciji ekspresima je trebalo oko osam sati. zidovsko-arapskog sukoba do$lo je prosli tjedan do bestijalnog zraénog napada Izraelaca na jugozapadni dio Libana. Tako je samo jedno selo bilo bombardirano 30 puta uzastopce. Poginulo je 100 civila, a ranjeno 150. Samo selo, Azijeh, ne moze se vise prepoznati. Na slici: Ranjena Arapkinja | njene dvije djevojéice cekaju na prvu pomoc. {UUHAALNEQuUnenneezutaNU4OandggEeanEnOnNanduveannuanennuee4geneneauueegnsegqgUUUO4GUUOUEAUUAGEAEEAAL na nasoj planeti. | ranije se znalo da vulkani izbacuju prasinu i Stetne gasove u okolinu, ali tek nedavna merenja francuskih vulkanologa, obavijena spe- ktroskopskim metodama, pokazala su da sicilijanski vulkan proizvodi 10 do 100 puta vece kolicine Stetnog gasa od bilo kog drugog vul- kana na Zemljinoj kugli. To je koli¢ina sumpordioksida koju emituje 40 termonukle- arnih elektrana na_ ugalj jacine 1000 megavata svaka. Merenja su obavijena u vreme kada se niz severnu padinu§ vulkana _ slivalo 10.000 tona lave dnevno, tako da je nesrazmera izme- du usijane vulkanske mase i gasova ocigledna. Ovaj feno- men naucnici objaSnjavaju pretpostavkom da se pri radu vulkana u njegovom grotlu, usled konvekcije, dize i po- novo spusta mnogo veéa koli¢ina magme od one koja biva izba¢ena na povrSinu. Otuda i ogromna kolic¢ina sumpordioksida koja odlazi u atmosferu. Spanjolska 19. clan Madrid (Reuter) — Spa- njolska ce postati 19. Clan Evropskog vijeca cije se sjediste nalazi u Strasbour- gu. Ovo je poslije susreta sa Spanjolskim premijerom Su- aresom saopcio § generaini sekretar Evropskog vijeéa Georg Kahn Ackerman. Pre- ma njegovim rijecima, sluz- beno primanje Spanjolske u tu organizaciju obavit ée se 24, novembra.