~ 12—NASE NOVINE, November 4, 1981 Pa PANIKA ZBOG JEDNE EMISIJE AMSTERDAM (AFP) — Doku- mentarna radio-emisija o posljedi- Waldheim upozorava na Sirenje gladi NEW YORK (Reuter) — Situacija UZ SVJETSKI DAN DJETETA ‘ Tees Te Sh nak Ri se Bee ae ee. ge Ee. a See eer Seay yd Soy Bats eons ‘ae a am 9 Boas ek. ee. eh ® Trista milijuna malisana oskudijeva u zdravoj pitkoj vodi, 400 milijuna nema zdravsivene zastite, 100 tisuca godisnje oslijepi | na desetke tisuca umire u raznim zbog nedostatka vitamina »A«, epidemijama. . . | Sve neizvjiesnijaa — u pogledu opskrbe hranom u mnogim dijelovima_ svijeta je izjavio je | * ‘generalni sekretar Ujedinjenih | naroda Kurt Waldheim povodom | stanovnistvom. svjetskog dana hrane. cama atomske bombe, emitirana proslog tjedna na valovima jedne lokaine nizozemske radio-stanice, izazvala je pravu paniku medu Slusaoci ove radio-emisije, - BEOGRAD [Tanjug}] — Svjetski dan dje- ~ Posebno poglavije djecjeg svijeta je isko- teta jos je jedna prilika da se barem jed- nog dana u godini zamislimo nad sudbi- nom milijuna. djece Cciji dani nisu ni dovolj- no dugl, ni lijepi. Umjesto najmodernijih igra¢aka koje za djecu razvijenog svijeta svakodnevno izmislja snazna potrosacka industrija, 400 milijuna djece u zemijama u razvoju, u kojima inace, zivi dvije trecine covjecanstva, zeli prvo i najosnovnije sred- stvo za zivot — hranu. ; Drugo zlo koje uz nedostatak hrane na- jvise hara djecjim svijetom jest bolest. Tri- sta milijuna djece u svijetu oskudijeva:u zdravo} pitkoj vodi, 400 milijuna nema pri- stup zdravstvenim stanicama, 100 tisuca godisnje oslijepi zbog nedostatka vitamina »A«, na desetke tisuca djece umire u epide- mijama raznih bolesti. Treci element toga zacaranog kruga koji se prenosi 5 koljena na koljeno, jest, nezna- nje, odnosno nemogucnost obrazovanja. Posljednji podaci UNESCO-a pokazuju da je 200 milijuna djece u zemljama u razvoju. liseno mogucnosti obrazovanja. Za razliku od svijeta razvijenih, u kome su osnovnim obrazovanjem obuhvaceni svi, u jugoistoc- noj Aziji i Africi osnovnu Skolu pohada 58 posto djece, a samo devet posto odlazi u srednju. lako viade tih zemalja ulazu velike napore za obrazovanje, o Ccemu svjedoci i podatak da je broj pismenih u posijednjem desetljecu porastao sa 613 na 758 milijuna, napredak u obrazovnom sistemu ne moze se promatrati odvojeno od ukupnog eko- nomskog razvoja tih zemalja. vodi u rat Politika americkog predsjednika Reagana vodi u nuklearni rat | odudara od izbornog programa Republikanske partije. To misljenje iznio je — javijaju iz Washingtona — Reaganov savjetnik za obranu William van Cleave. On je posebno zabrinut zbog Reaganove odluke da_ instalira interkontinentalne rakete MX. To je oruzje namijenjeno za “prvi udar’, rekao je van Cleve. - BREZNJEVO BLISKOM ISTOKU MOSKVA (Tanjug) — Leonid Breznjev je kritizirao “intirge imperijalizma i cionizma, politiku separatnih nagodbi _i_ kapitu- ‘lanstva” na Bliskom istoku. Smatra se da je time — posredno, ali nedvosmisleno — upucena kritika ina racun politike pokojnog pred- sjednika Sadata premalzraelu koja se u Moskvi oStro osuduje. To sovjetsko stanoviste _ iz- neseno je u telegramu Leonida Breznjeva predsjedniku Sirije Hafezu Asadu u povodu prve godisnjice potpisivanja sovjetsko- -sirijskog ugovora o prijateljstvu i Suradnji. KONCENTRACIONI LOGOR ZA AFRICKU VECINU ADIS ABEBA, (Tanjug) — Organi- zacija afri¢kog jedinstva je zatrazila od medunarodne zajednice da izvrsi energican pritisak na juzno- afriéki rasisti¢ki rezim neka oslo- bodi sve politi¢ke zatvorenike osudene na osnovu zakona o aparthejdu. Saopcenju objav- ljenom u povodu dana solidarnosti Ss juznoafri¢kim politiékim zatvo- renicima, podviaci se da je Juzna. Afrika postala koncentracioni logor za afri¢ku vecinu, dok oni koji came u zatvorima Zive u neljudskim uvjetima. : ristavanje djece ~- radnika. Prema sluzbe- nim podacima Medunarodne organizacije. rada, u svijetu radi 52 milijuna mladih od 1§ godina. Taj je broj u stvarnosti mnogo veci jer se mnoga dijeca ne nalaze ni u ka- kvim statistikama kao zaposlena, idu u Skolu i istodobno rade, itd. Istrazivaci Ja- mes Charles i David Eliman u knjizi »Djeca radnici danas« tvrde da je u svijetu 200 mi- lijuna djece na putu da postanu robovi. Svakodnevne vijesti svjedoce da su djeca u Svijetu sve vise zrtve nasilja, zanemareno- sti, napustenosti, mentalnog i fizickog zlo- stavijanja, preprodaje, rasne diskriminaci- je, emocionalnog iskoriStavanja, rata i ubojstva. U zavisnosti od toga u kojoj zermlji su ro- dena duljina zivota djece se razlikuje 1 za 32 godine. U razvijenim zemljama beba ima Sanse da prosjecno prosiavi 72. rodendan, dok ée one iz manje razvijenih zemalja um- ‘rijeti prije 40. godine. Ako se vec¢ govori 0 buducnosti, jer za koga je »buducnost« ako ne za djecu ovog svijeta, onda se ne smije zanemariti Cinjenica da se od Sestoro djece petoro rada u zemljama u razvoju. Znaci, pet do Sest potencijalnih Einsteina ili Ne- wtona rodenjem su onemoguceni da u pot- punosti razviju svoje psihi¢ke i fizicke sklonosti i ostaju osakaceni u razvoju na stétu moguceg doprinosa Ccitavoj ljudskoj rasi, a na to ni roditelji ni drustvo nemaju pravo. - CIJENE PORASLE ZA 30,8 POSTO U toku prvih devet mijeseci Cijene u Jugoslaviji su porasle — u usporedbi sa decembrom prosle godine — za 30,8 posto, javija Tanjug. | delegacija, | Jugoslavije Zabrinutost | medunarodne situacije, a narodito Sve jaceg tempa naoruzavanja. | On je iznio zabrinjavajuci podatak /da je do sredine ove godine 31 | zemija saopcila da se suoéava s problemom ‘pomanjkanja_hrane, dok je prije dvije godine ovaj broj | | iznosio samo 77. | | Waldheim je posebnu zabrinutost | izrazio zbog | proizvodnje hrane u svijetu, koja | jedva prati povecanje broja svjet-— skog stanovni§stva. On se zalozZio | | Za nove napore, kako bi se pove- | Cala proizvodnja hrane u zemijama | “umijetniékoj radio-emisiji”. sporog povecanja u razvoju, kao i za osnivanje medunarodnog- sistema _ rezervi hrane za sluCajeve suSa i drugih | prirodnih katastrofa. _KANADSKA DELEGACIJA U JUGOSLAVIJI BEOGRAD (Tanjug) — Kanadska S ministrom obrane | | Gillesom Lamontagneom na Gelu, |u kojoj se nalaze i predsjednici | Kanadske legije ratnih veterana i Nacionalnog savjeta kanadskih | | borackih organizacija A. Harvy i E. Hiseker, posjetila je Savezni odbor SUBNOR-a Jugoslavije. Predstavnici boraca Kanade ji izrazili su duboku zbog pogorSsanja PISE: PROF. DR. VLADISLAV TOMOVIC 7 Ove godine odrzana su dva simpozijuma OL. Adamicu. Prvi je odrzan u maju mjesecu u St. Paulu, Minn. a drugi u Ljubljani drugom polovinom - septembra. Na oba skupa uzeli su uéeséa mnoai naucnici iz raznih zemija.Medu njima |z Kanade bio je | Prof. dr. Vladislav A. Tomovié, Sef katedre za Sociologiju na Brock Univerzitetu i élan saradniékog _tima “NaSih Novina”. Nie Ljubljani donosimo u cjelini. (Nastavak 3) Adamiéeva opozicija monarhiji Jugoslavije nije nastala sa pocet- kom Drugog svjetskog rata. Kao Sto smo rekli sa povratkom 1933. godine u Jugoslaviju Adami¢ na licu. mjesta uvida teSkoce sa kojima se nosi jugoslovensko druStvo. U tome vremenu dijelove Jugoslavije okupirali su Musolini- jevi Italijani (npr. sjeverna Dal- macija). Mnogo drugih politi¢kih problema osjecéa i vidi Adami¢ u svojoj rodenoj zemlji. To je doba ekonomske depresije. Mnogo stanovnisStva a malo preradivacke industrije. Mnogo industrije je u rukama stranog kapitala. Radnici rade duge sate za male nadnice. Visoke takse i druge dazbine dodaju na postoje¢u ekonomsku teSkoéu joS vise neizvesnosti Sta ée se desiti sa zemijom. Americki istori¢éar G.J. Prpi¢ u gov referat na simpozijumu u knjizi South Slav Immigration In America primjecuje sljedece: Srbi su denauncirali pisanje Adamiéa jer on kritikuje viadavinu. Kralja Aleksandra. Kao §to je sam Adamic komen- tarisao, on je primio preteca pisma i telefonske pozive. Specijalno kada se nasao uU anti-monarhistiékom dru§tvu za vriieme Drugog svjetskog rata imao je razloga i da se plasi za . svoj zivot. Poznato nam je da je kraj Drugog svjeskog rata donio ocekivanu pobjedu progresivnim snagama u Jugoslaviji i drugim zemlijama Evrope. NaSalost pohvale Parti- zanima Jugoslavije trajale su rela- tivno kratko. Ubrzo izbija, Sto je Ceréil (Churchill) - nazvao “hiadni rat” te se rezulitati borbe naroda i | dobiven pod | tima”, a drugi kazu da su uvijeti | “teski”’. precuvsi najavu emisije da se radi o fikciji, bukvalno su shvatili vijest da je bacena atomska bomba od jedne megatone na aerodrom blizu grada Eindhovena. Nastala je opcéa | panika, Ifudi su pohrlili u podrume | | SkoniStva / zaposjeli sva prijevoz- na sredstva kako bi pobjegli iz “ugrozenog podrucja”. Policija je imala pune ruke posla da umiri stanovnigstvo i razuvjeri | zastrasene lIjude da je rijeé o Autori emisije sada mogu uspo- redivati efekat njihove emisije s | onim koji fe svojevremeno izazvala | emisija Orsona Welsa “Rat svje- tova”’ paniku medu slugaocima u Sjed. koja je takoder posijala Drzava. | | INDIJA ZATRAZILA REKORDNI ZAJAM New Delhi — Indija je zatraZila rekordni zajam od Medunarodnog monetarnog gotovo Sest milijardi dolara. fonda u_ visini od Jedni tvrde da ce zajam biti “liberalnijim uvje- ETATIZAM — privredni sistem u kojem drzava nastoji da uzme na uStrb privatne inicijative Sto vise privrednih izvora u svoje ruke i stavi ih pod svoj nadzor narodnosti Jugoslavije manje spominju. Ovo nervira Adamiéa te onu knjizi koju neée ZavrSiti Orao / koreni (The Eagle and the Roots) jos jednom zalaze da kaze istinu o Partizanima, odnosno NOV. U to vriieme reakcionarne snage belo- gardista, Cetnika i ustaSa stizu u prekomorske zemlje. Nijihova ideologija odgovara novo-nastaloj situaciji u SAD, Kanadi, itd. Vlasti u tim zemljama sada _ favorizuju politi¢éke emigrante. Zbog toga Adamic jos jednom dolazi pod udar i najgore klevete. Klevetnicki napadi ce ga pratiti do smrti, a da ne kazemo da su mozda i kao dio tih napada, organizatori izvrSili i kriminalno djelo prema Adamicu. Mozda najljepSe priznanje Adamicu dao je Carey McWilliams u jednom broju The Nation, sep- tembra 15., 1951. godine, par nedjelja poslije Adamiceve smrti: U zakljucku da konstatujemo sledece. Napadi na Adamiéa bili su sistematiéni i intezivni, shodno dobu 0 kome govorimo. Napadi su bili proizvod neznanja i straha i ambicioznosti strasnih — fanatika. Oponenti su bili nemilosrdni. Adamic pak suvise jak da pomisli i na kakav kompromis. Za njega je bio humanizam, i ideja mogucéeg “jedinstvenog druStva”’ ideja vodilja. Ljubav za iseljenicima i dvema domovinama, SAD i Jugo- slaviji, vodila ga je do same smrti na nepomirljivu borbu sa deka- dentnim slojevima drustva iz ma koje sredino ono bilo.