GNKURENTA

UJEDINJENI NARODI, septembar
(Tanjug) — Tko ¢e biti novi generalni
sekrear Ujedinjenih naroda (mandat
De Cuellaru istjece krajem ove godine)
u Svjetskoj organizaciji se tako reci ne
pita, jer je, prema onome Sto se zna,
jedini kandidat za obnovu mandata
dosadaSnji generalni sekretar. Peres
de Cuellar ve¢ ima podrsku éetiryu
stalnih Clanov Vijeéa sigurnosti, a oce-
kuje se da sei Kina pridruzi ostalima.

Uvjerenje da Ge De Cuellar ponovno
biti izabran za generalnog sekretara 1z-
razio je na konferenciji za Stampu sva-
kako dobro obavijesteni predsjedava-
juci proteklog zasjedanja Generalne
skupStine Spanjolac Jaime de Pinies.

Perez de Cuellar jos nije ni sluzbeno
potvrdio da ce se ponoyno kandidirati.
On je, medjutim, stavio do znanja da
bi se jos jednom prihvatio istoga posla
jedino ako mu se pruze garancije da
ce drzave ¢lanice uredno plaéati finan-
cijske doprinose na koje su obavezne

‘prema Povelji UN.

AKCIJA DIVERZANATA

Zagrebacki ilegalci izveli su diver-
ziju septembra 1941. na telefonskim
uredjajima na Glavnoj postiu Jurisice-
voj ulici. Serija eksploziva prekinula
je veze njemacke vrhovne komande sa
vojnim stabovima u SSSR, Bugarsko}
i Srbiji a kompletno je bio uniSten si-
stem medjumjesnih telefonskih veza 1
znatno oStecena automatska centrala.

COUCAEEEEU ELECTED TEE TET =

ee ¥ ’ "3 . Nha : e . pee Bee sy xg
earth “ Sr ie : ie * oS Eth. : ao r
es e: oh eee Tse, Seon Pes Se, re F
it Poy abd ad RY am, q she | ws :
a, So. os ee pe Ns 4 Sy eon i

Glasilo jugoslovenskih iseljenika 1 nyhovih
potomaka na Severnoameritkom kontinentu.

Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC, 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. MSV 2L1.

Telefon: (416) 593-5025
PREDSEDNIK: Prof. Adela Roki
SEKRETARI: Bozidar Pavkovic i Sofija Hering
BLAGAJNIK: Anka Nozint
GLAVNI | ODGOVORNI UREDNIK
Viadislav Gaci¢

UREDNICKI KOLEGIJUM: Daniel Pixia-
des, Pero Kovacevicé, Mike Grbic, Milenko
Popovic.

DOPISNICL Prof. Vladislav Tomovic,
(University of St. Chatharines), Prof. lvan Do-
\enc (Toronto), Anton Kostelac (Welland),
Boza Spatek (New York), Frank Pudune (Van-
couver), Smilja Datevie (Montreal), Margaret
Staréevic (Los Angeles, California), Josip Sta-
mc-Stanios (Rim, Italia), Lepa Teofanovic
(Remacheid, Zap. Nemaéka), Mira Strbac (Pa-
riz, Francuska).

DOPISNICI IZ JUGOSLAVUJE: Dr. Mirko
Markovic, Luka Markovic, Petar Kartié, Milos
Kondié, Strahinja Maleti¢, Novica Milié, prof.
Dusanka Latina, Nikola Drenovac 1 Bozidar
ZLivkovié.

IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbié, Josip
Kovatic, Katarina Kosti¢é, Milena Bozic, Ana
Durovic, Lepa Raynovic, Borislav NeSkovic
Rozalija Divyakovic, Duro Malikovic, Mile
Baljak, Uija Bubalo, Pavao Radmani¢, Ostoja
Kovatevic, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovic, John Severinski, Mate Siau$, Martin -
Karavanic, Srdan Bodi¢, Peko Dmitrovic,
Milica Miuchin, A. Gerlach, BosSko Miadenovig,
Milo$ Vuktevic, Josip Sulji¢, Rudi Gregoras,
Stanko Bolf, Josip Gabre 1 Bata Batic.

Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-
sing rates on request. Second Class Mail Reg-
istration NO, 0378.

Broj tekuceg ra¢una: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.

‘‘Nase novine’’ izlaze éetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godisSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. *‘NaSe novine”’
su nasljednik ‘‘Jedinstva’’, kome su prethodili
listovi ‘“‘Novosti'’, ‘‘Srpski glasnik’’, ‘‘Edi-
nost’’, ““Slobodna Misao’*, **Pravda’’ i “*Bor-
ba’’ kao i **Narodni Glasnik’’ i drugi napredni
listovi koji su’ mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.

Redakcija odgovara za nepotpisane materiya-
\e. Potpisani Clanct izrazavaju mislienje autora,
Dopisi se ne vracaiu.

"AUAVERUUENVENEAEUAUOSUOGUUEUONNQQUQUONUAUUOENELOEGOGGEOULOUEOUOOUUUOUATOOUETUHUEL lis

Li SERIE Sit kt AA ars he NO atv Weta tt ace ANN A OR aa AEE

iil Tunuvvite |

U nedelju, 7. septembra ove godine,
nasa Jugoslovenska grupa tamburaSsa
ligraca narodnog kola, potpomognuti
sa cuvenom Grupom tamburasa iz
Seattle, Amerika, obucen! u narodne
kostime, nastupill su uovdasnjem Cu-
venom EXPO '86, u Vancouveru, ana
“Plaza of Nation”, — kroz koji Je od
danas proslo preko desetak miliona
naroda iz raznih krajeva Kanade 1
Amerike, a mozda 11z mnogih drugih

- nepoznatih krajeva svijeta.

U grup Igraca narodnog kola, bilo

jei drugih narodnosti koji su sa pono-

som pristupili nasoj Jjugoslovensko}
grupi, da odigraju to divno narodno
kolo, takodje svi obuéeni u nase na-
rodne kostime. Jedna lijepa djevo)ci-
ca, — 1me mi nepoznato — odpjevala

_ jenekoliko naih narodnih i engleskih-

pjesama tako divno, da je bila burno
pozdravlijena, i ona 1 Igrac1 narodnog
kola 1 tamburasi, od nekolike hiljada
prisutnih, ne samo Kanadjana, vec 1
sa mnogo drugog prisutnog naroda,
1Z Skoro svih krajeva Kanade 1 Ameri-
ke, a vjerovatno 1 iz prekomorskih ze-
malja.

Bilo je to divno sa strane posmatra-
ti, 1 vrlo zalim sto nijjesam bio malo
bolje zato pripreman, a1sa kamerom
u ruci, da uzmem nekoliko slika, da
ih prikazemo, preko ovog naseg jed1-
nog radnickog lista, na ovom sjever-
nom kKontinentu, “Nasih novina’’, I
pokazemo dai miu Vancouveru ima-
demo se sa Cime pokazati 1 pohvaliti,
i biti sa njima ponosni, Jer zaista bili
su, — kako sam to veé gore napome-
nuo — tako burno I krasno pozdrav-
Jeni od strane prisutne publike.

Kako vidite da sam malo zakasnio
sa ovim pismom, jer sve sam oceki-
vao, daGe mozda neki od Clanova Izvr-
Snog odbora organizacije bar nesto
napisati, jer to 1 jeste praktiéki nji-
hova duZznost, a 1 oni mnogo vise
znaju o tom sastanku grupa nego ja,
pa evo vidim sve do dan danas, da se
od njih niti jedan nije zauzeo, da bilo
Stogod napise, pa Cak, izlgeda ml, da
se onl u opste I ni najmanje ne iteresi-
raju.

Nijesam mogao pregorjeti Sutnju,
te 1 ako malo pokasno, pozurio sam
se, da napisem bar nesto u par redaka,
ukoliko mi je poznato pogledom sa
strane, toga radi molim Clanove Kola
i Tamburase, da ako neko od njih
bude imao priliku da Gita i prijedje
preko ovih par redaka, da mi oproste,
sto to nye malo bolje i sredjenjije, jer
ucinio sam sve i najbolje Sto sam znao
i mogao.

Drugom prilikom, 1 ukoliko dozi-
vumo ovako nesto sliéno, nastojat éu
da bude malo bolje I opSirnije i na
vrijeme, ukoliko m1iito bude bilo mo-
guce.

Vas stari dopisnik

Vancouver, B.C.

ZIVJETI PO

VLASTITOJ VOLJI

LONDON, august (Reuter) — Britanci
nisu opsjednuti bogacenjem kao Ja-
panci i Amerikanci, veé Zele da zive na
svoj na¢cin. To je zakljucak ankete koju
je Institut za ispitivanje javnog miSljenja
proveo za britansku vikend-televiziju.

Prema rezultatima ankete, glavni cilj
70 posto Britanaca je “da Zive po vlastitoj
volji”. Tek devet posto otocana prije
svega nastoje da se obogate, dok je to
glavni Zivotni cilj 38 posto Japanaca i 15
posto Amerikanaca..

Treci zivotni cilj Britanaca je “da rade
za dobrobit drustva”, za Sto se izjasnilo
osam posto nacije.

MILI ONA

LIMA, septembar (Tanjug) — Oko
pet stotina hiljada ekvadorskih rad-
nika stupilo je u 24-casovni generalni
$trajk u znak protesta protiv neolibe-
ralne ekonomske politike konzerva-
tivnog predsednika Leona Febresa
Kordera. Radnici zahtevaju dvostruko
povecanje minimalnih nadnica sa sa-
dagnjih 10.500 sukrea (oko 105 dolara)
na 20.000 sukrea (oko 200 dolara).

Kako javlja radio glavnog grada
Ekvadora, lideri najvecéeg sindikata,
Ujedinjenog fronta radnika (FUT),
koji kontrolise marksisticka levica, 12-
javili su da je Strajk u potpunosti us-
pee, dok predstavnic! vilade tvrde da

‘vlada mir i red”.

Vlada koja je proglasila Strajk ilegal-
nim, angazovala je oruzane snage radi
odrzavanja neophodnih delatnosti u
zemlji, kaoiza brigu 0 suzbijanju even-
tualnih demonstracija i nereda.

Sindikati zahtevaju od viade da pre-
kine otplatu spoljnog duga zemlje od
7,6 milijardi dolara i zamrzne cene
osnovnih Zivotnih namirnica, a da na)j-
noviji avgustovski neoliberalni. paket
ekonomskih mera proglasi nevazecim.

Vlada je predmet zestoke kritike 1 u
nacionalnom Kongresu, u kome mar-
ksisti¢ko-centristi¢cka levica ima
ubedljivu vecinu. U KongresujJe, inace
otvorena zestoka debatao ministru fi-
nancija Albertu Dahiku. Opozicija za-
hteva njegovo smenjivanje zbog odgo-
vornosti u donosenju nepopularnog 1
kako je receno, “antinacionalnog” pa-
keta ekonomskih mera.

PROTIV |
ZLOUPOTREBE
RELIGIJE

SPLIT, septembra — “Crkva uistinu
nije roditeljica ni jedne, pa ni hrvatske
nacije, ali jest njena suputnica, a u sret-
nim prilikama i njena suradnica koja
ima svoju ulogu i svoje zasluge”’, ocije-
nio je Zdenko Svete, predsjednik Ko-
misije za odnose s vjerskim zajedni-
cama Izvrsnog vijeéa Sabora SR Hr-
vatske, na svecanoj akademiji u split-
skoj erkvi Gospe od Zdravlja. Tom
akademijom i liturgijskim slavljem u
solinskoj Gospi od Otoka obiljezila Je
Katoli¢ka erkva u Hrvatskoj 10. godi-
Snjicu solinskih slavlja uprolicenih
1976. u povodu 1000. godiSnjice solin-
skog Marijinog svetiSta i 13. stoljeca
od pocetka pokrstavanja Hrvata.

Svete je ponovio trajna nacela jugo-
slavenske socijalisti¢ke zajednice ko-
jima nema alternative ni za pojedince,
ni za narode, ni za vjerske zajednice.
On je istodobno istaknuo kako osobno
vjersko uvjerenje, kao privatna stvar
pojedinca, nije ni u kakvoj suprotnosti
5 osnovnim vrijednostima na&e socija-
listi¢ke zajednice, a obaveza je zajed-
nice i to da osigura gradjanima punu
slobodu u ispovijedanju i vrSenju te
vjere, “utoliko vise ukoliko se oni sami
brinu da njihovo religiozno uvjerenje
nitko ne zloupotrijebi porotiv ovog
druStva, u svrhe koje s religijom i cr-
kvom nemaju niSta zajednickog”’

U dvodnevnoj proslavi u Splitu 1 So-
linu sudjelovali su zagrebacki nadbi-
skup i metropolit Franjo Kuharic,
splitsko-makarski nadbiskup i metro-
polit dr Frane Frani¢, zadarski nadbi-
skup Marjan Oblak, te vise biskupa re-
dovni¢kih provincijala i provincijalki
te drugih crkvenih dostojnika. Medju
gostima na svetanoj akademiji bill.su
i predsjednici komisija za odnose s
vjerskim zajednicama Zajednice op-

éina Split Jakov Odrljin i Opcina Split.

Marin Kuzmié.
“Slobodna Dalmacya”

SINDIKATU

Sedmorica radnika, otpuStenih
zbog obustave rada u Koparskoj
luci, obratila su se Vecu SSJ. —
Komisija veéa spremna da pruZzi
pomoé, ali pre sudskih odluka.

KOPAR, septembar (Tanjug) —
Predsednik Komisije Veéa saveza sin-
dikata Jugoslavije za zaStitu samou-
pravnih prava i drustvene svojine
Zlata Josifov Raki¢ i struéni saradnik
Komisije Slobodan Lalovi¢ razgova-
rali su u Kopru s predsednicima Op-
Stinskog veca sindikata, drustvenim
pravobraniocem samoupravljanja 1
predsednikom sindikata luke Kopar o
daljoj sudbini sedmorice radnika ko-
parske luke, koji su zbog uéeSéa u obu-
stavi rada jula proSle godine, u kojo}

| je ucestvovalo vise od 200 radnika lu-

ke, isljuceni iz radne organizacije.

— To je prvislucaj dasunam se obra-
tili radnici koji su dobili otkaz zbog
uceséa u obustavi rada. Nazalost ion,
kao i ostali radnici, traze naSu pomoc
kada sve sudske instance kazu svoje,
i kada su moguénosti za naSu pomoc
minimalne. Na tok dogadjaja naSa ko-
misija moze da utice pre sudskog po-
stupka, a kada je sudska presuda vec
doneta onda na nju niti mozemo nit
smemo da uti¢emo — kaze Zlata Josi-
fov-Rakic.

— PoSto otpuSteni radnici namera-
vaju da traze obnovu postupka kod
Suda udruzenog radau Kopru, jer ima-
ju, Kazu, nove dokaze da su nepravilno
otpusteni, 1 ako Sud dozvoli tu o' no-
vu, onda Ge nasa komisija svojim pred-
lozima 1 miSljenjima nastojati da do-
prinese jedno} pravedno) odluci. Sada
je najvaznije da se oni radnici zaposle
u  drugim radnim_ organizacijama.
Predsednici sindikata obalei Koprasu
obecali da ¢e sve uciniti da oni ¢im pre
dobiju novo zaposlenje. Od sedmorice
dvojica su sami na&li posao za trojku
ée problem uskoro biti reSen, dok dvo-

| jica odbijaju novi posao, dok ne do-

kazu da nisu krivi za prekid rada i da
nisu bili organizatori obustave — rekla
jena kraju Zlata Josifov-Rakic¢.

PRVI ROBOT U re
“ZASTAVINOJ” KOVACNICI

KRAGUJEVAC (Tanjug) — U “Za-
stavino}” kovacnici u Kragujevcu po-
cela je montaza prvog robota, proizve-
denog u trsteni¢ékoj ‘“Prvoj petoljetki”
u suradnji s Institutom ‘“Mihajlo Pu-
pin” u Beogradu.

Robot ce zamjenjivati radnika koji
“opsluzuje” najvecu pe¢ u kovacnicl,
gdje] je temperatura oko 150 stupnjeva.

To je prvi takav robot proizveden 1
montiran u Jugoslaviji, iako se pokaze
dobrim u “Zastavinoj” kovaénici,
kazu da ée ih nabavitii za ostale manje
peci.

EI NISU OSAMDESET
MILIJUNA DOLARA

Elektronska industrija Nis preko
viastite organizacije za izvoz 1 uvoz i
vanjskotrgovinskih kuéa “Geneks”,
Ineks”’ i “Progres” izvest Ge ove godine
proizvode elektronike u vrijednosti od
80 milijuna dolara.

EI ima potpisane ugovore za izvoz
vise od 100 tisuéa crnobijelih i kolorte-
levizora, 100 tisuéa strojeva za pranje
rublia, strojeva za pranje sudjai klima-
tizacijske uredjaje, zatim 1000 tele-
printera 1 vise od 100 tisuéa T'V-setova,
rendgen-aparat i elektromedicinskih
uredjaja. — Tanjug