90 CENTS PER COPY , 1982. JUNE 30 } > < © n Lil Z Q Lid = 3 , ONTARIO TORONTO OL. 51, NO. 26(510) Preko pet hiljada demonstranata okupilo se u centru Tel Aviva da protestvuju protiv rata u Libanu | Inog % » ja civi a h unistavan ® stanovniStva po boInicama, Skolama isk e iv izrae > aoe OTOT Ima u * tr ® Irnim cen b Demonstranti Su nos | Sa & Bejrutu. transpa- “Dosta te za nas Jugoslovene agresije u Libanu”, “Mirovno resenje Iske IZrae * e * isima ¥ rente sa natp lO *¥ je tra odbrane Ariel Sharona da da ostavku i poviaéenje izraelski trupa iz Libana. a koji je b je e da on “ne pamt dan rat od ran toliko apsurdan” i da on smatra da ‘nikada ran » * , izjavio j > * Ld minis Dedi Zucker osnivaé pokreta “Mir Nekoliko govornika pozvalo sada” .] ce odmah’. e ni je za Palestince” i “Zaustavite krvopro- + SVOj om | e ie ji t dendan ko ¥ Caj l iznava * menzi z ue zna ku d de znacéajan iro iro * é je piv % ti Kanade. godine Kanada slavi jos jednu rodendan Kana NeZavisnos % snazi ¢ di zvani| Ova bog toga sto se proslavija u znaku potpune Ove rodendan sa sopstvenim ustav CANADA DAY dobija narodnost tra iz 2 " Cy * 8 | imo uspe lo- lava tran Iman, SU Za * Sloven- jugos ce se 3 js oglas na drugo naroda Za Koji ee organizacije, ci] 2 k smatramo da MJ SVl ze| Icu. ravnopravni ae ipa Jugoslaviju,trebali orga- “e SVI a ove godine pros lave Kanadsko- venskog dana i po drugim vecim gradovima: d . Torontu U gorci, Seno _zajedn | Premda mi proslav bi nas » iu i pros , Makedonci, Hrvati, Musl Srbi, iona dolara na Crno t NiZOVa a ugoslovenskog dana odr Ci Canada Yugoslav Day — Kanadsko- i u nekoliko 4. jula (V Torontu * svoj 115. rodendan. CANADA DAY tad nacin pokazati da zele postati i ostati Kanadani. Ine * 2 NOGa narodnost ej >. potro organizacij idem a Ine a le god je 4). Dan Kanade proslav * ima » mi t , Dan Kanade, ove godine ne dolazi vikendom ili pocet- kom nedel li ‘* pros ® . ju Stva | je ine kanadska viada potro- ( * oslavijen na razlolike nac KO pet | Ove godine Kanada ce proslav ¥ ice pr na mnogim mes er | Ove god iée oO proslavu * * etniéka dru dana cno ne mora vise pr viast ili suverena Engleske. * i na svoj + ce svak ratu i kao sada”. On sto na godine. z janje bilo toliko oprav- rezevacije prema njemu “O metz” nrabrost ai kratica 1973. i¢ku opoz a & &: grupu kom znaéi “Pol ijie nije ¥¥ > Zucker je ucestvovao u ratu protiv Arapa 1967. predvodi jevrejs Za danja za suprostavl On $i stepen slobode ali i liéne Jugosloveni. ci CANADA DAY isto odgovornosti za sudbinu Kanade. vi Budimo dobri Kanadani tako Sto cemo biti i dobri Sa novim ustavom Kanadani su dobil Montreal, proslave Aa * Vancouver, Calgari, Edmonton, Windsor itd. « jaju povezujemo * * Proslavl tako mi julskih praznika svih naSih naroda i + na Day uU bal izrazavaju juc i se ja jenici , okupl Ina 7 iz god j knik Canada Yugoslav Patriotizam i ljubav prema Kanadi jovenski uselj . pi jugos vec n ” izmu’’. lon ® Z + ju hrabrost zaista ic ” 3 je re * zele mir u mu su fiziéki Koj je U Jerusal a +? izacije. NJUJORKA 2 kao da napali studente kada su delili plaka- STAMBOLIC PO POVRATKU IZ potrebna ljudima te ove organ Izraelu. da ce staviti embargo na prodaju nafte ‘ j iplomatske jskog kapi- odnose sa Sovjetkim Savezom. tala iz banaka SAD — (iznos se Bad inansi ractuna oko 100 milijardi dolara) ¥ kupiranog Libana, IZ O & trupe povuci veliki deo f Arabija, ukoliko Izrael ne povuce svoje Fahd. On je zapretio da ¢e Saudi SAD i da Ge uspostavit! r x jen je poznanik bl rZavama im D Sjed nego Sovjetskom Savezu i u eko- banu i poviace- : Iskih trupa zauzeo se tek stoliéeni kralj Saudi Arabije, kralj ¢ * injen politi¢kom pogledu. Na Haigovo mesto postavl ime George Shultz stari a iti % & Za prekid vatre u L prijatelj Reagana. Se stet . 8 vi je izrae spolina politika “udaljava od dobro y a > juc kao raziog da je to zato Sto se americka py kd rZavni ® Ja SA nomskom % * hd ji je on zaj aed ig jé naveo * , jedva uspeva * izjavi tavku zbog neslagan JO) predsednikom po pitanjima spoljne politike. Uy svo Reaganova desna ruka, d da zadrzi suze, Ha sekretar SAD, Alexander Haig pod-- neo je os edno planiranog kursa” ko sa Reaganom izradio. lO + ja u * 2 liti¢kih partija, dru- a izac je izjav ‘7 Generalne skupStine UN izazvalo je izuzetno interesovanje drzava clanica sveske u subotu u * ta’. Ovo predsednik PredsedniStva SFRJ Pe- tar Stambol stigavs b ® organizacije | po masovnin organ Te g jama sve | “Vanredno zasedanje Stveni svim zem va Pde. pairs Lip Fa, ea Se She OS, 2, tm SRO H: My G7 tat Se ea. te A Pate’) eh eer . wk <3) » teks * ju na ju Ge- ja J debat! medunarodna aktivnost podstaknu- gde je predvo- Ino orka, ine UN. “Dosadasn ja u genera * alnom‘zasedan neraine skupSst * Nju lovensku delegac IZ jugos e * * ta ovim zasedanjem pokazuju dubo- ku zabrinutost zbog stalnog pojaca- Beograd istupan dio Drugom spec Cacahe’ ee eae ie oe AS or egest Saat eee DOS ee “oSal Ay 3; ean a % Raitt eee Ret x ey fe i ee an ve aoe 3 5 oe Ae et oe * int 4 CA * ° 2 * a ere «cere, Cones Sao NA EE AIG ENR if ima bea > eeonees, Bieter "0: ve SB Dei Cian: Ks : : yee: SMe ee : aes ss Prins a 0 Phas ag aay, ihc ¢ . , q : ee SO RO RN OO PO Ra hot APOIO p are oa ade OA 6 aA o> > ork wes © jos u Izraelu pre nego Sto su Beginove Sapatom trupe pocinile teSke zlocine nad kako njega opanjkavaju kod pred- * kom Reaganovog ek ranije govorio & putovanja u Evropu. hteo da pregovara ‘ tanovniStvom u Libanu. Tu i kako su ga potiskivali na mu je podvalio predsednikov Savet- Im s Ig je | ig je ry Le itn Ha Civil Ha zadnja sediSta pril sedni ine pod rukovodstvom pod- ika George Busha. RaGuna se da su zaobilazen Phillip grupu za specija a varaca za celu situaciju, Zaj bio je jos vise iga potcenjen kada su Reaganovi strate- a i Ha ba li = Mi nominira k William Clark k drugim ¢lanovima Nacionalne sigur- ni * nosti postavio za odgovornog prego- zi Habiba. Polo du je izme dodao Zanju bd blokova trke u naoru la a vanja Kin Si vel| ‘Be ore, ey ee: ~ ” BOR Se re ae 7, Par Sate et. Z ee er) ah et x py € % ja a4 situacije predsedn Stambolic. %, ovog polo- og sekretara za vreme e umanjila znactaj zasedanja Generalne skupsti- ed $ ija nij “Izraelska agres ’ i be vec je aktuelizovala potrebu ne, Lin A aA Md oo tS eS Sige Oe oF tte Re ae 4, f € e * ivanje njeg Libana isle na ruku 2 s4 tcen| invazije had zavn e Iske igaipo a dr * & Ha 2a| izrae enon xe. DAS YS Lx Hed RS * 4 jao p Habib dob | ill je da sabotira nas ei Ph * jer Inu © Beg da se ije stane na put svemu Sto ugrozava odlucéne medunarodne akc # | lO Na rekao iri buduénost Govecéanstva”, e Stambolié¢ tojanje dolazi e+ ih politi¢ara (nije trukcli libansk zaje INS Iske ) j da. izrae ice stavove u pregovorima sa libansk ani¢ke sedn io da ée se Jugoslavi- edno sa ostalim nesvrstanim ° On je naglas za 3 ja, Za zemijama, na Lia ee im 4 * h Drzava ilazili i kad su sa & injeni ° x odrediSta Sjed Haiga su zaob Reaganom donos ran predstavnicima predstavi kao stavo- Ve ti da skupStine j dluénije zaloz JO * fa ak ten re” nae i konkretnim me- * i Gvrste obaveze, pre svega orima ila koje raspolazu najvecim ima nuklearnog i konvencio- nalnog oruzja, o neodloznim suSstin- ovo zasedanje Generalne hs rama razoruzanja. skim pregov UN utvrd | arsenal velik Ronald Reagan i George Shultz to : ima za Sto je smatrao da ¢e takva politika oe * pu. Haig je hteo fleksibilnije stavove * i odluku za blok je svih komponenata potrebni m savezni il inovskog plinovoda Iz Sovjetskog Saveza za Zapadnu Evro- dnju dz = za izgra prema zapadn