Prema sluzbeno) Statistici objavljenoj ovih dana, vise JEDAN OSVRT NA FUNKCIONISANJE “PLURALIZMA” U POLITICKOJ DEMOKRATIJI. Rezultat poslednjih izbora u Ontariju iznosi na povrSinu neke anomalije viSepartijskog sistema politiéke demokratije, na koje ovde zelim da se osvrnem. | Kao Sto je dobro poznato, na izbore se je iSlo sa namerom da Progresivno-konzervativna stranka dobije apsolutnu vecinu, kako bi mogla da viada bez opstrukcije opozicionin stranaka, Nove demokrais* i Liberalne; drugim recima, bez njihovin + itika, bez mogucnosti podnosenja amandmana na viadine prediloge u Parlamentu, ili tacnije reéeno, da se onemoguCci usvajanje onih amandmana koji bi bilo izmenili bilo zaustavili donoSenje zakonskih predioga, za koje bi Opozi- cija smatrala da nisu u interesu druStva. Pod ovakvom perspektivom, Opozicija je, oset:.<1 viadinu nameru jos u ranijim zasedanji- ma, a narocito kada je zbog neslaganja oko podnetog amandmana na zakon o stanarima, za koje je vlada zahtevala da se mogu poveCavati 8% a Opozicija samo 6%, doSslo do izvesne zategnu- tosti u Parlamentu, pocela da tvrdi kako viada manjine dobro radi i da nema potrebe da se na nove izbore ide?! Ovaj slogan je bio prinvacen i od dnevne Stampe i stalno se je isticalo kako je bilo nepotre- bno da se zbog toga novi izbori sazivaju. Kao da se je bilo sasvim zaboravilo da ima drugih vaznih | mnogo vaznijih pitanja koja ve¢ godinama Cekaj na odgovore? Istini za volju, u toku izborne kam- panje, politi¢ke stranke su se dotakle nekih provincijskih problema, a: ‘epotrebnost izbora ostala do kraja. Mi znamo koja su to své pitanja na koja Pro- gresivno-konzervativna stranka nije dala zadovo- ljavajuce odgovore. O tome je bilo govora u On- tariiskom parlamentu, radio i televizija je isto prenosila i mi smo dosta pisali, pa nije potrebno da isto ponavija. Ono Sto zelim da podvucem je da su kako viadajucéa tako i dve opozicione stranke, dale mnoga obeéanja, Sta bi ili Sta Ce uciniti ako | kada na viast dodu. Progresivno-konzervativna je Cak objavila i takozvanu ‘“Povelju za 1977", koja je niu porodicu od Cetiri Clana. Zivotni troskovi popeli su se razni prepuna lepih reci, sli¢énih onima od ranije, koje su ostajale samo prazne reci, kao Sto ée i ove najnovije da ostanu. | glasaci su izgleda ovo dobro razumeli, i kako su nam rezultat veé objavili, poku- Sali su to da kazu kroz svoje uceSée. | mada nisu sasvim uspeli, izglasali su opet viadu manjine, Ovog puta sa promenama i Sto je najvaznije, glasa- lo je samo oko 65% punopravnih glasacéa. Ontario ima 8,246.465 stanovnika, od toga glasa¢éa nesto vise od 5 miliona, a glasalo je samo 3,330.000. Znaci nije glasalo skoro 2 miliona. Ovakva situacija, sa dodatkom nedobijanja ubedljive veci- ne, nova nadmoénost opozicionih stranaka, ne daju osnova da se smatra kako je vilada opet dobila mandat od naroda da provincijom upravija? U Stvari, ovo pokazuje duboku podeljenost glasaéa i neku vrstu nepoverenja. Po mom miSljenju viada manjine je nestabil- na vilada. Ona nema ¢vrstog osnova u druStvu i zato je kako meni izgleda, insistiranje opozicionih Stranaka i veceg dela javnog mnenja, neta¢no da je viada manjine dobra stvar, da je ranije upravijala uspesno, da je Opozicija bila konstruktivna, da je Parlament bio na visini, i da je sve to tako bilo ji od glasaca ocenjeno i da su zbog toga ponovo izgla- sali viadu manjine? To takode moze da se protumaci da i u nekoj drugoj situaciji, viadu bi mogla da obrazuje Nova demokratska ili Liberaina stranka, opet u manjini i neubedijivo, sa svima posledicama kao i u pretho- dnom sluéaju. Ali, takav je sistem “pluralizma” politicke demokratije. Ne moze se pristupati a joS manje problemi reSavati bez masovnog ucGeSca, na prvom mestu onih koji kroz svoj rad, bilo manuelni bilo intelektualni, izgraduju i podizu ovu provinciju. Ni Progresivno-konzervativna, niti Liberalna, cak ni Nova demokratska stranka, nije u stanju da ove mase zainteresuje i privuce. | zato mislim da ne bi trebalo sipati hvale na viadu manjine i da bi trebalo odrzavati izbore dok se na sceni ne istakne politi¢ka stranka koja ce sa naslonom na radne ljude i Svoj napredni program pruziti garancije za uspeSno sprovodenje nuznih drustvenih i privred- nih promena. D. Jovanovic Tako eto kazu statisticari | drzavni savjetnici, a od pola milijuna Kanadana ne zaraduje dovoljno za uzdrzavanje svo; !: obitelji. A broj onih koji stu Siromasni ili na rubu siromastva blizu je cifre od jednog i pol mili- juna. Podatke o tome dao je od tada dovraga, a zarade ostale iste. Dalje se kaze da 60 posto onih koji Su siroma- Sni rade, ali ni pored toga nisu u stanju da _ ostvare pristojan prihod i Zivot. Takvi Su, kaze se, | suviSe dugo kad je, na primjer, NDP u tek minulim provincijalnim izbo- rima prediozila 4 dolara na sat kao minimalnu placu, stranke opozicije su se baci- le na to drviljem i kamenjem. “PronaSle” su bezbroj nacina na koje bi takva poviSica “Skodila” ekonomiji zemlje. drzavni Odjel za gradsku Dili ignorirani, i krajnje je pomoc. vrijieme da'se nesto poduz- Zatim se navode oni radni- me. ci koji ne zarade dovoljno za Zivot | Naprosio: civeU Siro Lipov cvijet No. 114 — Ublazuje prehiadu. kaSsalj, mastvu, a medu takve spada- sijatiku, reumaticke i bubre2ne bolove. ju: | ES ee ee ae, | ] Camomile Flower Tea No. 113 — ¢ista¢ice, koje zaraduju | ~~ a= ee ee pee | 5,949 dolara godiSnje, ili 115 sfaheahen lean: : doijara Yeano. Beg 6 Oe ee Rt OP AY Soothing Tea No. 112 ~ Ovaj aj krijep! i umiruje | — muSkarci u kemijskin |i er rs ee | . rivce. ' Gistionicama, koji zaraduju a ve mal | 6,136 dolara godiSnje, ili 118 dolara tjedno. — radnici obucarske indu- strije, koji zaraduju 6,302 dolara godisnje, ili 121 dolar na tjedan. — zene uposiene u raznim fabrikama trikotaze, koje za- raduju 5,406 dolara godis- | Narud?he i novac Saljite na: nje, |i 104 dolara tjedno. INTER—NATION TRAVEL, | ee en ene on U poredenju s ovim navodi 10553-A — — 1605 Centre St. North, | BALKAN IMPORTS se svota od 8,500 dolara, | Edmonton, Alla. | Mihai | Hes sath titan pela entig WER ON koja je 1975. bila minimaina | Phone 424-9907 \ Phone 277-2626 | 212 Spadina et ae R 2V Calgary, Alta. godi$nja zarada za jednu Urine-regulating Tea No. 107 — Ovaj ¢aj pomate regulirati mokracu, smanjuje iritaciju. Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo koju drugu zemiju, obratite se na , | : | —_ me | — Caj od kamomi- linog cvijeca ublazuje bolove u zelucu, zubobolju. Chest-easing Tea No. 111 — Ublatava_ kaS$alj, Kutija svakog od ovih Gajeva stoji $2.00. Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutija. GLOBE TOURS, 1066 Bloor S. W. Toronto, Ont. Phone 531-3593 GLOSBE TOURS, G15 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-1886 Kod porutivanja aavedite ime ii broj caja koji trebate. Imamoa i druge vrste Cajeva. Pisite po cijenik. EAST—WEST TRAVEL,