ES Kanada je suocena s veoma teskim ekonomskim problemima. Federaina viada misli da ¢e sve biti dobro ako se place ove godine ne povecaju za viSe od 6 posto, a iduce godine 5 posto. Oéekivalo se da ¢e neSto bolji plan usvojiti provincijalni premijeri proSle srijede i Cetvrtka. Ali to se nije dogodilo. Oni su uglavnom prihvatili prijedloge Kon- zervativne stranke (sedam provinci- jalnin premijera su konzervativci, trojica pripadaju drugim partijama). en : Mg genie rena eet Net SR SENY SRA Sto SSSR Mer ak onneaeee deena aes oat MANE CSO TNE AU RUE RRA RN Sh ge SSE EASE SE SESS SEES ES SE SEAN * TA SSS: Zatrazili su da se predsjednik fede- ralne vlade Trudeau § njima sastane 13. septembra radi sprovodenja’ u Zivot tog njihovog plana. Federalni ministar financija Allan MacEachen je odbacio njihove pri- jedloge. Zamjerio im je Sto nisu usvojili federalni prijedlog (6 i 5). -Rekao je da je njihov plan nejasan, nista odredeno. Provincijalni premijeri su zatrazili da federalna viada odustane od daljnjeg povezivanja kanadske ka- BEOGRAD, Tanjug — Predsjednik Palestinske oslobodi- § laéke organizacije Jaser Arafat uputio je poruku Predsjed- § nigstvu SFRJ koja se odnosi na najnoviji eee razvoj situacije u: te Bejrutu i koja sadrzi stavove PLO u toj situaciji. : U poruci se izrazava najtoplija zahvalnost na politickoj, ¥) moralnoj i materijalnoj pomoci koju jugoslavenski narodi i i rukovodstvo od samog pocetka pruzaju palestinskom } narodu, i Palestinskoj oslobodila¢koj organizaciji u borbi | protiv izraelske agresije,a za ostvarenje legitimnih prava palestinskog naroda. U poruci se takoder isti¢e da su Palestinci u okupiranom | Bejrutu sa zahvalnoScu pratili napore i akcije Jugoslavije, njenih naroda i omladine u cilju pruzanja podrske i pomoci palestinskom narodu i PLO u njihovoj teSkoj borbi. Prije nekoliko mjeseci u Torontu je bio uhapSen nacistiéki ratni zloéinac Albert Rauca, koji sada ima 73 godine. On treba biti deportiran. On je ranije bio optuZen za ubijstvo 10.500 osoba, vecinom Zidova, u gradu Kaunas, Latvija. Sada su doSle nove informacije iz Zapadne Njemacke | okrivijuju ga za ubijstvo 11.584 o'sobe. Rauce je doSao u Kanadu 1940. i Zivio je u Huntsville (Ontario) do =" umirovijenja prije deset godina kad se je preselio u North York. On je dobio kanadsko drzavijanstvo. U Kanadi se nalazi viSe-stotina nacistiékih zlocinaca i ovo je prvi put da se neSto poduzimije protiv & njih. Odnosi izmedu Sjed. Drzava i zapadne-evropskih’ zemalja se zaas- travaju. Uzrok je pokuSaj Reaganove ad- ministracije da zaustavi izgradnju sovjetskog plinovoda u Zapadnu Evropu. Zapadno-evropske zemlje se s tim . ne slazu. Francuska je ovih dana otpremila tri velika kompresora za taj plinovod. Reagan je odmah primjenio sankcije protiv dviju fran- cuskih kompanija koje su proizvele i, po nalogu francuske vlade, otpre- WASHINGTON — Ameriéki senat odobrio je budZet za obranu u godini 1983. od oko 176 milijardi dolara. To mile te kompresore. Jedna od tih kompanija je podruz- nica americke kompanije Dresser Industries inc. iz Dallasa, Teksas. Viade’Francuske, Zap. Njemacke, Britanije, Italije i drugih zemalja su’ za izgradnju polinovoda jer bi isti zadovoljio njihove potrebe. One se takoder protive primjeni americkih zakona kod njih. Reagana nije briga. Cak i americki list “New York Times” opominje Reagana protiv myjera koje bi mogle ugroziti zapad- ni vojni savez (NATO). stoljecima sa ovom ogradom”. matne stope sa americkom kamat- nom stopom. Oni su takoder zatrazi- li da se ukine Foreign Investment Review Agency i da se promjeni anergetska politika, Sto bi povecalo priliv ameri¢kog kapitala u zemlju. (Americke investicije u Kanadi ved prelaze 50 milijardi dolara). Oni su dalje trazili da federalna viada ne smanjuje svoj doprinos provincijama za zdravije i Skolstvo. Takoder da se usvoji federalno- (Nastavak na str. 12) Yin mrt ENY Mey Som ag ap a. : we, Fhe bss Bee ON OL age 2 Sle wa Gitie eee ah 7 eos oi” ee eS eS A as ee ey: =F crise peas - Vath j ie oie ‘My 5 itn 5B ‘ t q 682% b Ce. *, (Criez J. lvanov) je najveci vojni budzet u mirno vrijeme. lz ameri¢ékog vojnog budZzeta, 86,5 milijardi dolara upotrijebit Ce se za kupnju novih aviona, brodova, ten- kova, raketa i drugog oruZzja, 23 milijade dolara za istrazivanje i razvoj novih oruzja, 68,3 milijarde za odrzavanje oruzanih snaga i 200 milijuna dolara za civilnu obranu. BILANS ZRTAVA _& , IZRAELSKE INVAZIJE Agencija Associated Press javija: — Najmanje 30 hiljada mrtvih i ranjenih, 10 hiljada nestalih, milion ljiudi bez doma, 14 logora palestin- skih izbeglica sravnjenih’ sa zemijom. To je, kako se iznosi u poruci vode Palestinske oslobodilaCke organiza- cije Jasera Arafata Clanicama Isiam- ske lige, tragiéan bilans izraelske invazije Libana. Ronald Reagan jo§ prita da Je tako-zvana “supply-side” ekonomija jedini pravi | trajni lijek za ameriéku privredu, all | medu njegovim govorijivim pristaSama, zacaranim njegovim govorancijama, Izbija dvojbenost. Sumnja se je uviacila i medu njegove rapublikanske kolege u Kongresu jos ranije ove godine, kad je umjesto oéekivanog oporavka nakon usvojenja njegova ekonom- skog programa prije godinu dana, privreda sve dubije klizila u zastoj. Bilo je koprcanja | jaukanja medu jednim dijelom republikanskih zakonodavaca. Uno- zoravali su gazdu u Bijelo] Kuéi da ce se glasadéi okrenuti protiv njih i njlhove partije u dolazecim jesenskim kongresnim izborima, ako sé na vrijeme ne izvedu nekoje nuzne promjene u ekonomskom programu. Predsjednik i njegovi blizi savjetnici nisu htjeli ni guti o bilo kakvom_ revidiranju programa. Bilo je zahtjeva da bi se porezni popust od 10 posto namijenjen za slijedecu godinu odgodio ill barem smanjio za polovicu, sa clijem da se smanje zastrasuju- ci rastucl deficiti ij tako stvori vade pouzdanje u financijskim krugovima za investiranje novcea u industrijsku moderni- zaciju. | Gosp. Reagan je odgovarao da je porezni popust, koji, uzgred receno, pogoduje korporacijama | bogatagima, temeljni kamen njegova oporavilisnog programa, pa stoga mora ostati netaknut. Republikanski vodeci u Senatu i Predstav- niékom domu Kongresa uvidall su da bi vrag mogao odnijeti Salu ako se Sto ne poduzme za snizenje budzetnog deficita. Reagan je trubio da se mora nastaviti sa snizavanjem izdataka za socijalne programe, ali je uporno odbijao svaku sugestiju da bi trebalo smani|iti predloZenu poviSicu za nova nukle- arna oruzja. é' Kongresni vodi¢i su konaéno dosil do zakijuéka da nema drugog izlaza veé da se proturi porezni raspored koji bi donio u _ federalnu blagajnu kojih stotinjak milljard! dolara u razdoblju od tri godine. Reagan je isprva paradirao kao protivnik bilo kakvog novog poreza, ali je postepeno, kao po nekom sporazumu sa _ svojim_ partijskim vodi¢ima u Kongresu, davao znakove da bi se pod stanovitim uvjetima suglasio s nekim poreznim prijediozima. Ta igra “macke-miga" nastavila se je kroz nekoliko mjeseci. Dok su partijski vodiéi u Kongresu, izgledno sporazumno s vodi¢ima demokratske “opozicije” dotjerivall porezni prijediog, Reagan je jos sredinom jula izjavijivao da je odlugio stajati évrsto na svom ekonomskom programu rade nego da izvede bilo kakve drastiéne izmjene ove godine. Medutim, on je zakulisno ve¢ pripremao teren za proturenje poreznog prijedioga u iznosu od 98.3 milijarde dolara u tri godine. Najzad je otvoreno stupio u polititku arenu. U viastitoj partiji pojavila se dosta snazna opozicija. Morao je odgoditi i ljetni odmor da ju predoblie. Uzelo je nekoliko tjedana dok je obraden dovoljan broj zakonodavaca, razumije se, strasenjem, prijetnjama | obeéanjima — da se prijediog proturi, | to, UZ pomoé lojaine “demokratske” opozicije. U nastojanju da opravda svoje prekoprca- vanje od ljutog poreznog protivnika u vatrenog zagovaratelja, Reagan je naglagsa- vao da je to u glavnom porezna reforma koja ée omoguciti da se lakSe uberu razni porezi (Nastavak na st. 4)