RETAR Vreme koje je proslo posle 27. kon- gresa KPSS ubedljivo je pokazalo da je pretvaranje energije zamisli u energiju akcije nemoguéno bez promene stila | metoda _ partijskog rukovodjenja. Ogromnu ulogu u tome imaju prvi sekre- tari centralnih komiteta komunisti¢kih partija saveznih republika, pokrajinskih i oblasnih, gradskihi rejonskih komiteta partije, kako je istaknuto na plenarnom sastanku CK KPSS u junu mesecu. Upravo oni su obavezni da daju ton u radu, da ispoljavaju Sirinu politi¢kih vi- dika, dubinu shvatanja zadataka, organi- zatorske sposobnosti, visoku odgovor- nost, kriti¢nost isamokriti¢nost u ocena- ma, partijski duh u najvisem smislu te reci. Koliko dosledno i energiéno Ge se obavljati poslovi po mestima umno- gome zavisi od njihove potencije, nacina delovanja 1 ponaSanja. Komandno-papirni stil Posle aprilskoga plenarnog sastanka CK KPSS (1985.), u toku kampanje pod- noSenja izvestaja 1 izbora partijskih ru- ' kovodstava, ucinjeno je mnogo da bi se ucvrstilo partijsko rukovodstvu u repu- bli¢kim, pokrajinskim, oblasnim, grad- skim i rejonskim partijskim organizaci- jama. Reorganizacija koja je poéela u zemlji pruza velike moguénosti za razvo}j inicijative 1 za stvaralacko trazenje. I mnogi prvi sekretari dobro su se poka- zali u konkretnim poslovima... Ali jos ni izdaleka u sve partijske orga- nizacije nije prodro duh stvaralackog od- nos prema poslu. Neobi¢nu upornost is- poljio je administrativni, komandno-pa- PTT oF ea " ‘ eg oe a ent Be RSs ee xy oo ae Rote YY eg Pas Re) Ror SS Rene RS a3 SS SS $ ss x 32 ‘ AS Glasilo jugoslovenskih iseljenika i nphovih | potomaka na Severnoamerickom kontinentu. Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. MSV 2L1. Telefon: (416) 593-5025 PREDSEDNIK: Prof. Adela Roki SEKRETARI: Bozidar Pavkovic \ Sofija Hering BLAGAJINIK: Anka Nod’ 2 GLAVNI 1] ODGOVORNI . «EDNIK Viadisiav Gacic UREDNICKI KOLEGIJUM: Daniel Pixia- des, Pero Kovacevic, Mike Groic, Milenko Popovic. DOPISNICI: Prof. WViadislayv Yomovic, (University of St. Chatharines), Prot. Ivan Do- tence (Toronto), Anton Kostelac (Welland), Boza Spatek (New York), Frank Fuduric (Van- couver), Smilja Datevi¢ (Montreal), Margaret Startevit (Los Angeles, California), Josip Sta- mcé-Stanios (Rim, Italija), Lepa Teofanovic (Remacheid, Zap. Nematka), Mira Strbac (Pa- riz, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar Kurti¢, Milos Kondic, Strahinja Maletic, Novica Milic, prof. DuSanka Litina, Nikola Drenovac 1 Bozidar Zivkovié, IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbié, Josip Kovatic, Katarina Kosti¢é, Milena Bozic, Ana Durovic, Lepa Rajnovic, Borislav NeSkovit Rozalija Divjakovicé, Duro Malykovic, Mile Baljak, ija Bubalo, Pavao Radmanic, Ostoja Kovatevic, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovi¢, John Severinski, Mate SiauS, Martin Karavanic, Srdan Bodit, Peko Dmitrovic, Milica Miuchin, A. Gerlach, BoSko Miadenovic, Milo’ Vukctevic, Josip Suljic, Rudi Gregoras, Stanko Bolf, Josip Gabre 1 Bata Batic. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti- sing rates on request. Second Class Mail Reg- istration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina Ave., Toronto, MSV 2L1, Ontario, Canada. ‘“NaSe novine’™’ izlaze Cetvrikom. Pretplata iznosi $35.00 godisnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. **NaSe novine’’ su nasljednik ‘‘Jedinstva’’, kome su prethodili listovi ‘‘Novosti'’, ‘‘Srpski glasnik’’, ‘‘Edi- nost’’, ““Slobodna Misao’’, ‘‘Pravda’’ 1 “*Bor- ba’’ kao 1 ‘‘Narodni Glasnik”’ | drugi napredni listovi koji su mu prethodil u Sjedinjenim Drzavama. Redakcija odgovara za nepotpisane materija- \e. Potpisani Clanci izrazavaju miSljenje autora, Dopisi se ne vracaju. “ ueneeenneUeeevecennneUneeeeeeUeUUnenea UU CEeTUUEUTLUTT UTE ETHEL eS i [OTIAESAAUNEACUNEUCUUNGUESUOUESOUAUOSUAUGQUOOSORSOOU000UE904 08000 ENS4USESUOUNEGQENG800098500S0U0090DNG40O0TO0N090 0E00O00SDOE4DUENOUOGUNUNDODUNGAYUONEDUONOVENOLUEEODSONDUEENUDESEUOTODETOQONENQUDOO0NEN0ED0UOEQOUOENQOEHNDOUADUCUDUEVODULUOUOGNDULEQUOASUO EDO UUOQOOUAODASUDSUDDOUO HOLA ESOT ESEL PRAT DUAOEEH pirni stil u mnogim komitetima... Takve ¢injenice umnogome se obja- Snjavaju time Sto niz oblasniih partijskih komiteta ne pruza odgovarajuce prime- re. Na plenarnom sastanku CK KP Ka- | zahstana koji je razmatrao zakljucke jun- skoga plenarnog sastanka CK KPSS, oStro} kritici bio je podvrgnut stil rada Severnokazahstanskog, Turgajskog, Ka- ragandskog 1 Pavlodarskog obkoma par- tie injihovih prvih sekretara: B. Stepa- nova, O. KuaniSeva, A. Korkinai P. Jer- pilova. Na plenarnom sastanku CK KP Ukrajine ozbiljne primedbe stavljene su narad Hmeljnjickog i Ternopoljskog ob- koma, partije, kojima su na éelu V. Diku- saror 1A. Kornjyenko. Oni ne zure da se preorijentisu. Manija veli¢ine Kongres je usmerio rukovodioce par- tiiskih komiteta u pravcu usvajanja poli- ti¢kih metoda rukovodjenja. Smisao promena je u tome da se partijski rad priblizi ¢oveku, da proti¢e u uslovima Sirokog demokratizma. Glavno je da od- luke 27, partijskog kongresa, aprilskog i junskog plenarnog sastanka CK KPSS ne potonu u govorancijama i recima, u pisanju papirairekam rezolucija, svako- jakih zasedanja 1 savetovanja. Zivi orga- nizacioni 1 politi¢ki rad usred masa, strogi zahtevi sebi i potéinjenima, at- mosfera neprihvatanja nedostataka, kri- ti¢ko ocenjivanje dostignutog, usmere- nost ka postizanju konkretnih praktic- nih rezultata— eto Staje danas potrebno. Sirok je krug problema kojima se bave prvi sekretari partijskih komiteta. To su 1 problemi tehni¢kog progresa, nauke i kulture, ideoloSki rad, vaspitanje ljudi, pitanja razvoja trgovine, usluga i zdrav- stva... U sve je neophodno udubiti se, za sve odgovarati... Ljudi opravdano osudjuju maniju veli- cine, rukovodilacki ton, nipodastavanje potcinjenih. JoS nisu iskorenjeni sluéa- jevi protekcionizma, uzdizanja svojih ljudi, pokroviteljstvo nad onima koji su ocigledno izgubili autoritet, pa Gak i nad onim funkcionerima koji su se kc npro- mitovali. Nista dobro ne moze isrti ako oko “prvoga” glavnu re¢ vode— ui.zice. Autoritet se ne dobija uz duznost. On se stice svakodnevnim prakti¢nim ra- dom. Autoritet prvog sekretara — to je autoritet partije... “Pravda”, Moskva (Nastavak sa strane 1) svoju punu podrsku o¢uvanju nezavi- snosti, teritorijjalnog integriteta i ne- svrstanog statusa Republike Kipar. Odluéno smo protiv pokuSaja podele ove nesvrstane zemlje, za poviacenje stranih trupa sa njihove teritorije 1 za dogovor dve nacionalne zajednice. Zabrinutost za Mediteran Podrzavajuéi pravo saharskog na- roda na samoopredeljenje, uvereni smo da je jedini put za reSavanje ovog problema u pregovorima izmedju Ma- rokai Polisarijaireferendumu, na bazi odgovarajucih rezolucija organizacije africkog jedinstva i Generalne skup- Stine Ujedinjenih nacija. Kao mediteranska zemlja, Jugosla- vija je logi¢no zabrinuta razvojem do- gadjaja na ovom prostoru. U regionu Sredozemlja prisutne su postojecée 1 potencijalne opasnosti novih kriza. Veé decenijama tu se koncentrisu vojne snage, flote i naoruzanje blokov- skih sila. U poslednje vreme uéestale su pretnje, pa i upotreba sile prema nesvrstanim zemljama regiona. Svi m1 na obalama Mediterana osecamo tu opasnost. Nedavni grubi oruzani na- pad, kao i stalne pretnje i pristisci na Libiju to najbolje ilustruju. Istrazivanje radne grupe leka- ra, angaZzovanih na Iispitivanju gladi u Americi. — Epidemija koja pogadja 20 miliona judi. Ova knjiga je rezultat obimnog istrazi- vanja gladi u Sjedinjenim Drzavama koje je izvrsilo na desetine lekara 1 istra- zivaca. lako povremeno koristi medicin- sku terminologiju, napisana je jedno- stavnim, pristupa¢nim stilom, koji ne moze a da ne prodrma ¢itaoca. Doista, covek dok ¢ita ovu knjigu oseca sve veci bes, kada se seti, da ova zemlja sa lako¢om proizvodi vise nego dovoljno hrane za sve, i da o¢igledno do- bro uhranjeni pripadnici Reaganove ad- ministracijJe pogorsavaju problem gladi — poricuci da ona postoji i tvrdedi da njenu pojavu sprecava “sigurnosna mre- za’, S neoborivim dokazima prikupljenim na terenu, isa 15 novih studija o gladi u Sjedinjenim Drzavama, radna grupa le- kara ukazuje na sledece: | — Glad je “epidemija” nacionalnih razmera, koja prema umerenim procena- ma, pogadja 20 miliona ljudi. — Problem je tokom poslednje dece- nije postao jos veci. — Glad uzrokuje visoku stopu smrtno- sti dece, ozbiljne zdravstvene i razvojne probleme kod dece 1 vecu stopu bolesti éiji je uzrok neishranjenost. — Sistem socijalne zaStite, sa nedo- volinom pomoéci, stednjom po svaku cenu iuvredljivim pristupom siromasni- ma, pokazuje se veoma neefikasan. Mi- losrdem se ne moze obezbediti osnovna ljudska potreba da se prezi- vi. — Otkrivajuéi ozbiljnost proble- ma, radna grupa ruSi joS sve prisut- niji mit da “na kraju krajeva niko bas ne umire od gladi u Americi”’. Jednostavno, to nije taéno. U mestima tako razlicitim kao Sto su dolina reke Rio Grande u Texasu i urbani Chicago, lekari su dijagno- stirali sluéajeve marazme (nedo- statka kalorija) i kvaSiorkora (nedo- statka proteina). To su onaista stanja istinske izgladnelosit, nadutih sto- maka i sheéno, kakva se vide u Etio- piji i nekim drugim zemljama. Jedan posebno zastraSuju¢i izve- $taj objavilo je Udruzenje terenskih medicinskih sestara iz Chicaga, na- vodeéi slucajeve ljudi koji dnevno primaju manje proteina i kalorija, nego Sto su zarobljenici dobijali u nacisti¢kim koncentracionim logo- rima. Lekari priznaju ociglednu Cinje- nicu da glad nastaje prvenstveno zbog nezaposlenosti i siromastva, zato Sto ljudi, jednostavno nemaju ¢ciem da kupe dovoljno hrane. Oni uoéavaju iracionalnost Ginjenice da “judi umiru od gladi u senci izobi- ha’. Ali umesto da se upitaju — otkud nezaposlenost i siromastvo? — 1 po- traze odgovor, oni se koncentri§u na cinjenicu da su proSireni programi socijalne pomoci potetkom sedam- desetih postigli zna¢ajni uspeh u smanjenju gladi. Niko ne moze pori- cati da je bolje imati pristupaéne, Sire 1 bolje programe pomoéi koji ce bar odrzati ljude u zivotu u sada- Snjem sistemu, nego ih uopsSe nema- ti. Alito ne otkriva koren problema. The People New York | PRODAJA DOMOVINE RETKA KNJIGA “Ovih nekoliko poslednjih godina su mi najteze u zivotu. Kod nas stvar nije u redu. Tu prevashodno mislim na Savez komunista. U njemu su naj- vece deformacije i devijacije, a to se direktno odrazava na stanje u zemlji —usvim domenima. Kada kazem Sa- vez komunista ne mislim na Sire ¢lan- stvo vec na rukovodstvo, i to najviSa rukovodstva. Ona su se odrodila od radnicke klase. Svela su se na forume i Ginovnike, a to moze biti pogubno... Partija je nebudna. Nacionalizma ima 1u Partiji, u najviSim rukovodstvima: i tu lezi glavni problem... Mene od pri- vredne daleko vise zabrinjava naSa po- liti¢ka situacije, naSe nejedinstvo koje je i u Partiji evidentno — narocito u rukovodstvima, i to najvisim... Sma- tram da Jugoslaviji sada nuklearke nisu potrebne. One koji su za nu- klearke treba ispitati, jer je poznato ko- liko se mita daju. Markosu sa Filipina su dali 80 miliona dolara. Tu moramo biti rigorozni, jer to je prodaja domovi- ne.” — (Kosta Nadj) TESKI SAH-MAT “Gotovo je nevidjen sluéaj da se zemlja dovede u ovakvu situaciju 1 da oni koji su bili — ja ne kazem 1 uvek donosili sve odluke, ali su bili prisutni usvemu tome — ta] neuspeh objasnja- vaju narodu kao njima neSto strano, kao da oni nisu bili prisutni u toj celo} Stvari... Jugoslavija pokazuje da je ona | u jednom teskom Sah-matu veé Sest- sedam godina. Molim vas, éak je i to deo toga da se uspeh i reSenja ne uzi- maju u obzir, da se to ne vrednuje, da se o tom pitanju Sah-mata uopSte i ne govori. Inaée bi se postavilo pitanje fil- triranja 1 selekcionisanja ljudi, uprav- ljanja 1 naéina donoSenja odluka, na- ¢ina izbora lyudi itd. A mi u tom Sah- matu stojimo 1 Gekamo da vidimo koje ce se snage ispoljiti, jer kod nas je pro- blem odnosa snaga, a ne reSenja, ili ovoga ili onoga. Mi smo jedina zemlja sa Bolivijom, koja nije uspela da sma- nji inflaciju. | to se minimizira. Nas stalnod drze u ubedjenju da je sve to prolazno, To Sto nema uspeha, to je prolazno”. (Dr Rajko Tomovié) NOVINE, GRESKE I BIROKRACIJA “Kada bih danas bio urednik u na- Sim novinama, jako bih pazio da ne upadnem u stare greSke — da kad god neko tehnoloSko ili druStveno-huma- nisti¢ko dostignuce u svijetu ne mogu objasniti starim ideoloskim prilozima, odmah ih poénem proglaSavati za anti- progres, antisocijalizam i slicno. A to smo dugo radili. Isto tako, kad bi neki centar mo¢i danas htio nekom ured- niku uskratiti informaciju, ne bih po- stavljao pitanje genetike istoénog gri- jeha, straha od informacije, vec bih od- mah postavid pragmatsko pitanje kome danas sluzi konkretno sakriva- nje odredjene informacije? Naime, po- liti¢ka birokracija, koja se ugnijezdila na viasti, sada se ne pribojava vise in- formacije iz ideoloskih razloga, nego 1 zato Sto informacija moze raskrinkati njenu nekompetentnost, totalitarnost ili korumpiranost.” (Frane Barbieri) KOMUNISTI I JEDNAKOST ‘“Kada se vratimo malo unazad, vi- dimo da se kod komunista mijenjao nacin gledanja na nejednakost. Kada je jedan znacajan bro} komunista do- bio druga¢ciji status, visi drustveni sta- tus, kada se materijalno poboljsao nji- hov polozaj, onda su poéeli pomalo mi- jenjati svoju filozofiju, pa nam je i svi- es - | jest o komunisti¢koj jednakosti ljudi ¥ a al Fad 3 e.. cane aie rare SR See ek ee eo ares eeies Bt a : Beit 2te? hoe t a RE oe es , “gt ed eee ee aes ae 3 ¢ . f ae i a ae oc al # &, a , 3, ey roeyper gS 4 re an Bs MO aA TEE ESO . iy Ne postala udaljenija, manje prihvatljiva, manje bliska. Tako nam je polako sla- bio, nekadasnji komunisti¢ki moral.” (Vinko Hafner) Priredio: Miroslav LEZAJA